Tjednik Nacional objavio je imena više od 30 visokih časnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane koja se nalaze na “udaru” Tužiteljstva BiH zbog sumnje u počinjenje ratnih zločina na teritoriju BiH.
Premda je iz Tužiteljstva BiH već nekoliko puta rečeno kako ne raspolaže informacijama o istragama koje bi povezivale visoke časnike HV-a s ratnim zločinima u BiH, Nacional je uvidom u povjerljivu dokumentaciju Vojne sigurnosne obavještajne agencije (VSOA) došao do saznanja protiv kojih se časnika već godinama prikupljaju informacije u nekoliko različitih istraga.
Imena
Naime, VSOA je još u studenome 2011. godine uputila povjerljivi dokument kojim informira hrvatski državni vrh da bi se na “udaru” Republike Srpske preko Tužiteljstva BiH mogli naći sljedeći hrvatski časnici: Ante Gotovina, Damir Krstičević, Rahim Ademi, Ljubo Ćesić Rojs, Mile Ćuk, Miljenko Filipović, Imra Agotić, Josip Čuletić, Danijel Borović, Ratko Dragović, Slobodan Matenda, Željko Glasnović, Davor Borac, Antun Luburić, Stanko Sopta, Davor Dodik, Ivo Turalija, Boško Papić, Dario Sušić, Mate Pavlović, Ivan Korade, Ivica Dekalić, Mate Grubaš, Predrag Mandić, Zlatan Mijo Jelić, Petar Berberović – Pepi, Drago Markić, Zvonimir Červenko, Tihomir Blaškić, Vlado Jurčević, Ilija Nakić i Zoran Marelja.
U izvješću koje je potpisao tadašnji ravnatelj VSOA-e Darko Grdić među ostalim stoji i sljedeće: “VSOA je došla do provjerenih i operativno utemeljenih saznanja vezanih za provođenje istraga od Tužiteljstva BiH nad bivšim pripadnicima HV-a i HVO-a koji se dovode u vezu s počinjenjem kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na prostoru BiH.
Operativnim postupanjem kroz predmetnu operaciju VSOA-e je došla do saznanja o provođenju istraga od Centra javne sigurnosti MUP-a RS-a nad bivšim pripadnicima HV-a i HVO-a, koji se dovode u vezu s počinjenjem ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u mjestu Kapljuh, selo Bravsko (općina Bosanski Petrovac) dana 7. kolovoza 1995., a koja su obrađena u “izvješću o otkrivanju kaznenih djela izvršitelja” Centra javne sigurnosti RS-a broj KU-1586/10 od 29. listopada 2010. Predmetno izvješće dostavljeno je Tužiteljstvu BiH u Sarajevu. U izvješću se spominju osobe zapovjedne crte Hrvatske vojske za koje se iznose tvrdnje kako postoji osnovana sumnja da su predmetni za vrijeme provođenja vojno redarstvene operacije Oluja 95. počinili kazneno djelo ratnog zločina na teritoriju općina Glamoč, Grahovo, Drvar, Mrkonjić Grad, Šipovo, Kupres, Ribnik te Jezero u BiH.
Neki od hrvatskih časnika spominju se u oba spisa različitih oznaka koja se tiču različitih područja. Zbivanja na području Glamoča, Grahova i Drvara istraživala su se u predmetu koji nosi oznaku KU-1540/09 od 30. lipnja 2009., dok su se zbivanja na području Mrkonjić Grada, Šipova, Kupresa, Ribnika i Jezera istraživala pod oznakom KU-2204/06 od 27. listopada 2006. U oba spisa se spominju Ante Gotovina, Antun Luburić, Stanko Sopta, Davor Dodik i Mate Pavlović, navodi Nacional.
Livno, Kupres, Stolac, Čitluk…
U istom izvješću VSOA navodi da Federalna uprava policije BiH još od ljeta 2008. prikuplja činjenice i dokaze o počinjenim ratnim zločinima u razdoblju ljeto – jesen 1995. na području općina Banja Luka, Ribnik, Mrkonjić Grad, Drvar, Šipovo, Jezero, Glamoč, Grahovo i Donji Vakuf. Navodi se da su djelatnici FUP-a za poduzimanje tih aktivnosti od Tužiteljstva BiH dobili nalog pod oznakom KT-TZ100/07.
U izvješću VSOA-e stoji i daje Tužiteljstvo BiH zatražilo izvode iz kaznene evidencije te uvjerenje o državljanstvu za Željka Mihaljevića iz Zagoričana u okolici Livna, Ivu i Josipa Turaliju iz Kupresa, Marijana Tomića, Božu Papića i Dragana Buričića iz Tomislavgrada. Tadašnji čelnici VSOA-e već su koncem 2011. znali da su neki bivši i sadašnji pripadnici ministarstva obrane i oružanih snaga bili pozvani na razgovore s djelatnicima Državne agencije za istragu i zaštitu BiH (SIPA). Zato su u istom izvješću upozorili kako je upitno koliko osoba koje se spominju u tom izvješću uopće zna u kojem su statusu, prenio je Dnevnni list.
Dva i pol mjesec prije nego što je hrvatskom državnom vrhu poslano izvješće na iste adrese stigao je jedan od dokumenata naziva “Operativna informacija B”. Radi se o dokumentu u kojem se opisuje kako se došlo do saznanja da je gospođa Remzija Smajlagić, tužiteljica Tužiteljstva BiH, od Federalnog ministarstva branitelja u Sarajevu, te Ministarstva obrane BiH – sektor za pitanje evidencije iz oblasti vojne obveze, zatražila vojnu evidencijsku dokumentaciju iz osobnog dosjea za 30 pripadnika tadašnjeg HVO-a protiv kojih su podnesene kaznene prijave zbog sumnje u počinjenje ratnog zločina na području Stoca i Čitluka.
U tom dokumentu navodi se da se među tih 30 pripadnika HVO-a nalazi deset osoba koje posjeduju hrvatsko državljanstvo te se konstatira da sve te osobe znaju da su pod istragom. Prema navodima iz tog dokumenta, radi se Ivanu Ančiću, Marinku Rajiču, Anđelku Markoviću, Nikoli Vujnoviću, Peri Matiću, Dragi Palameti, Zvonimiru Papcu, Mili Bošnjakoviću, Zdenku Goluži te Ivici Ivankoviću. U tom dokumentu navodi se i da bi neki osumnjičeni, kako bi izbjegli sudski postupak i eventualni pritvor, mogli potražiti utočište i zaštitu na teritoriju Hrvatske jer pojedinci među njima imaju i hrvatsko državljanstvo kao i prijavljeno prebivalište u RH.
Protokol
Dvije države su potpisale protokol o suradnji po tom pitanju u lipnju 2013. godine. Sporazum su potpisali tadašnji glavni državni odvjetnik RH Mladen Bajić i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Goran Salihović. Dijelom se taj sporazum potpisao i zato što su osumnjičeni počinitelji ratnik zločina koji imaju dvojna državljanstva zlorabili tu činjenicu jer ustavi i RH i BiH priječe izručenje vlastitih državljana. Oni su dotad bijegom iz države u kojoj su ih počinili izbjegavali procesuiranje dovodeći pravosudna tijela u pat-poziciju.
Zato su se dvije države usuglasile da jedni drugima daju informacije, podatke i dokaze kako bi se omogućilo procesuiranje počinitelja ratnih zločina u državi u kojoj se nalaze.
Nacional navodi kako su neki od postupaka u BiH vjerojatno zaključeni i bez podnošenja kaznenih prijava, ali i da su neki već došli do faze podizanja optužnica te izdavanja uhidbenih naloga, a da se o njima u javnosti malo ili gotovo ništa ne zna. Upućeni izvori tvrde da se o tim predmetima razgovaralo na visokoj političkoj razini te da se sasvim sigurno o tomu diskutiralo tijekom susreta Ive Josipovića i Milorada Dodika u Slavonskom Brodu 2011. godine, zaključuje Nacional./HMS/
