Mladi u Bosni i Hercegovini duboko cijene brak, obitelj i roditeljstvo, ali se suočavaju sa strukturnim preprekama i osjećajem da im institucije i poslodavci pružaju vrlo malo podrške, pokazuju novi nacionalni podaci istraživanja UNFPA-e.
Istraživanje, koje je proveo UNFPA, Populacijski fond Ujedinjenih naroda, dio je globalnog istraživanja “Demografska budućnost”.
Provedeno je 2025. godine među 758 ispitanika u Bosni i Hercegovini u dobi od 18 do 39 godina, među kojima je bilo 471 žena i 287 muškaraca, u sklopu regionalnog uzorka od više od 13.500 ispitanika.
Nalazi pokazuju da mladi u BiH ne okreću leđa obiteljskom životu. Naprotiv, brak i roditeljstvo ostaju središnje životne vrijednosti, ali se Bosna i Hercegovina, za razliku od većine zemalja regije, izdvaja kao zemlja s najnižom razinom povjerenja u budućnost i najslabijom percepcijom institucionalne podrške mladima.
Najniža percepcija podrške u regiji
Dok su mladi u istočnoj Europi i središnjoj Aziji u prosjeku iznenađujuće optimističniji od vršnjaka iz zapadne Europe i istočne Azije, Bosna i Hercegovina odstupa od tog regionalnog obrasca.
BiH bilježi najnižu razinu slaganja s tvrdnjom da vlada pruža podršku mladima, i to samo osam posto.
Ujedno bilježi i najnižu razinu slaganja s tvrdnjom da poslodavci podržavaju ravnotežu poslovnoga i privatnoga života, što smatra 10 posto ispitanika, kao i najnižu percepciju životnih prilika za mlade u cijeloj regiji, od 31 posto.
Samo 26 posto mladih žena u BiH smatra da mladi imaju mnogo prilika u životu, a svega 23 posto žena izjašnjava se da su “vrlo pozitivne” kada je riječ o vlastitoj budućnosti. Oba pokazatelja među najnižima su zabilježenima u istraživanju.
Brak i obitelj ostaju važne vrijednosti
Unatoč nedostatku povjerenja u institucije, mladi u BiH i dalje snažno teže braku i obiteljskom životu.
Oko 76 posto žena i 82 posto muškaraca u BiH teži braku, što je blizu regionalnog prosjeka od 79 posto.
BiH bilježi i najviši udio u cijeloj regiji, 48 posto, onih koji poštovanje zajednice smatraju vrlo važnim razlogom za stupanje u brak ili stabilnu vezu.
Roditeljstvo se temelji na osobnim razlozima
Mladi u BiH izdvajaju se po tome što društvenim očekivanjima i pritisku okoline pridaju najmanji značaj u cijeloj regiji kao razlogu za roditeljstvo.
Samo osam posto ispitanika to navodi kao vrlo važno, jednako nisko kao u Srbiji, što upućuje na to da su osobne i unutarnje motivacije, poput ljubavi, radosti i sreće, dominantan pokretač želje za djecom, a ne društveni pritisak ili tradicija.
To je u skladu s regionalnim rezultatima prema kojima 87 posto mladih navodi radost i sreću kao važan ili vrlo važan razlog za roditeljstvo.
Jaz između željenog i ostvarenog broja djece
Sa stopom od oko 1,2 djece po ženi u reproduktivnoj dobi, Bosna i Hercegovina spada u skupinu zemalja s najnižom stopom fertiliteta u svijetu.
Istraživanje je zabilježilo da više od jedne petine žena, odnosno 22 posto njih u dobi od 35 do 39 godina u cijeloj regiji, nema djece.
Čak 95 posto njih život bez djece nije imalo kao cilj, nego je rezultat spleta okolnosti koje im to nisu omogućile.
Pokazalo se i da je prosječan idealan broj djece u regiji 2,6 za žene i 2,9 za muškarce, što znači da jaz između željenog i stvarno ostvarenog broja djece iznosi 1,25 djece kod žena i gotovo dvoje djece kod muškaraca.
Novac, posao i partner najveće su prepreke
Za razliku od regije u cjelini, gdje je stambeno pitanje jedna od vodećih prepreka i braku i roditeljstvu, u BiH je ono relativno manje izraženo.
Samo 18 posto mladih u BiH navodi nedostatak odgovarajućega stambenog prostora kao vrlo važnu prepreku braku, što je, zajedno sa Srbijom, najniže u regiji, u odnosu na regionalni prosjek od 27 posto.
Kao prepreku roditeljstvu stambeno pitanje navodi 24 posto mladih u BiH, u odnosu na regionalni prosjek od 34 posto.
Umjesto toga, najveće prepreke braku u BiH su financijska nesigurnost, koju navodi 32 posto ispitanika, te poteškoće u pronalasku partnera koji dijeli iste vrijednosti, što navodi 22 posto ispitanika.
Najveće prepreke roditeljstvu su financijski razlozi, koje navodi 36 posto ispitanika, poteškoće u pronalasku odgovarajućeg partnera, koje navodi 35 posto, te zdravstveni problemi, koje navodi 33 posto ispitanika.
Često se pretpostavlja da mladi jednostavno više ne žele djecu i da je to razlog pada nataliteta. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: mladi u Bosni i Hercegovini žele stabilnu vezu i obitelj, samo ne vjeruju da za to trenutačno postoje uvjeti, izjavila je Justine Coulson, predstavnica UNFPA-e za Bosnu i Hercegovinu.
Ovi nalazi su poziv na akciju, da saslušamo prepreke s kojima se mladi suočavaju i kreiramo politike koje im pomažu da ostvare svoje životne i obiteljske ciljeve, dodala je.
Što pokazuje regionalni obrazac?
Istraživanje pokazuje da mladi u cijeloj regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu, vjeruju da život treba slijediti određeni redoslijed u kojem stabilno zaposlenje mora prethoditi samostalnom stanovanju, samostalno stanovanje stabilnoj vezi, a stabilna veza roditeljstvu.
Kada jedna karika u tom nizu nedostaje, svaki naredni životni korak se odgađa ili obustavlja.
Regionalno izvješće UNFPA-e zaključuje da politike koje pokušavaju utjecati na odluke mladih o rađanju djece kroz poticaje ili pritisak ne funkcioniraju jer dolaze na kraju tog niza životnih koraka, u trenutku kada prethodni koraci nisu ispunjeni.
Umjesto toga, potrebne su politike koje uklanjaju prepreke koje prethode odluci o braku i rađanju djece, u području zapošljavanja, stanovanja, zdravstva i rodnih uloga u obitelji, kako bi mladi mogli ostvariti svoje životne i obiteljske ciljeve, priopćeno je iz UNFPA./HMS/
