Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da neće provoditi istragu protiv Nenada Nešića zbog sumnje da je tijekom predizbornog skupa nudio pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za izborni rezultat.
Tužiteljstvo je odbacilo kaznenu prijavu Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH) jer, kako navode iz TI BiH, navodno nije moglo utvrditi identitet osobe čiji se glas čuje na dostavljenoj audio snimci.
Takva je odluka donesena iako je Nešićeva stranka, Demokratski narodni savez (DNS), u službenom očitovanju pred izbornim povjerenstvom potvrdila da je sporne riječi izgovorio upravo Nešić, uz obrazloženje da nije obećavao zaposlenje samo članovima stranke, nego pomoć svim građanima Višegrada na natječajima za posao.
TI BiH podnio je kaznenu prijavu u rujnu 2024. godine na temelju audio snimke predizbornog skupa DNS-a u Višegradu, na kojem je Nešić pozvao okupljene da ostvare „dobar rezultat“ i pobijede na izborima, a zatim govorio o mogućnosti zapošljavanja ljudi iz Višegrada u institucijama i policijskim agencijama na razini BiH.
– Ne znam jeste li vidjeli, prije nekoliko dana raspisan je natječaj za Graničnu policiju. Javite ako imate nekoga da se prijavi, da se natječe, ja ću pomoći. Dogovorit ću sa svojim kolegama u Vijeću ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Također, raspisan je natječaj u SIPA-i, raspisan je natječaj u DKPT-u. Govorimo o sigurnosnim agencijama gdje mogu na neki način uskočiti – rekao je Nešić, istaknuvši da ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.
Postupajuća tužiteljica u travnju 2026. godine donijela je odluku o neprovođenju istrage, uz zaključak da nije bilo moguće utvrditi da se na snimci čuje Nenad Nešić.
Ono što Tužiteljstvo nije moglo utvrditi, utvrdilo je Općinsko izborno povjerenstvo Višegrad. To je povjerenstvo, nakon prijave TI BiH, utvrdilo da je Nešić spornim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH, zbog čega je njegova stranka, DNS, kažnjena s 3.000 KM.
U tom postupku DNS nije osporavao da je Nešić govornik na snimci, nego je tvrdio da njegove riječi nisu predstavljale obećanje zaposlenja, već ponudu pomoći svim građanima Višegrada koji ispunjavaju uvjete natječaja. Time je stranka zapravo potvrdila identitet govornika i autentičnost obraćanja, osporavajući samo njegovo značenje i pravnu kvalifikaciju.
TI BiH uložio je pritužbu na odluku o neprovođenju istrage, navodeći da su Tužiteljstvu dostavljeni audio snimka, fotografije, medijski izvještaji, objave na društvenim mrežama, odluka Općinskog izbornog povjerenstva i očitovanje DNS-a, te je zatražio saslušanje Nešića i organizatora skupa.
Glavna tužiteljica odbila je pritužbu, ponavljajući da nije moguće utvrditi identitet govornika ni mjesto nastanka snimke, uz napomenu da bi neovlašteno snimanje moglo biti osnova za kazneni progon osobe koja ga je načinila.
– Takvim pristupom Tužiteljstvo zanemaruje dokaze i činjenice koje su izborna tijela već razmatrala prilikom utvrđivanja odgovornosti DNS-a, uz napomenu da postoji mogućnost kaznenog progona osobe koja je neovlašteno snimala i dokumentirala govor na predizbornom skupu, unatoč činjenici da je riječ o javnom skupu te postojanju javnog interesa za upozoravanje na počinjenje kaznenog djela, što je prema zakonu dopušteno. Drugim riječima, Tužiteljstvo poručuje da je, umjesto istraživanja izbornih zlouporaba javnih dužnosnika, spremno istraživati one koji takve pojave prijavljuju, što može djelovati odvraćajuće na građane, zviždače i druge osobe koje prijavljuju izborne nepravilnosti i zlouporabe javnih resursa – navode iz TI BiH.
Odluka Tužiteljstva posebno zabrinjava u kontekstu nedavnog postupanja Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koje je poruke poput „onaj tko traži glasove, mora i raditi“ te „kod premijera je vreća“ najviših dužnosnika Republike Srpske ocijenilo kao „konstatacije i šale“.
Prema nalazima TI BiH, više od polovice prijava za korupciju završava nalogom o neprovođenju istrage, dok se gotovo 30 posto pokrenutih istraga naknadno obustavi.
– Kada tužiteljstva odbijaju ispitati raspoložive dokaze, a nadležna tijela obećanja financirana javnim novcem svode na šalu ili neobvezujuću izjavu, integritet izbornog procesa dodatno se narušava. Javnim dužnosnicima tako se ostavlja prostor da radna mjesta, proračunska sredstva i druge javne resurse koriste kao instrument političke promidžbe, bez djelotvorne institucionalne reakcije i odvraćajućih sankcija – priopćeno je iz TI BiH./HMS/
