Rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini otvorili su mogućnost formiranja nove vladajuće većine na državnoj razini, koju bi, prema procjeni političkog analitičara Danijela Vidovića, mogli činiti SNSD, HDZ BiH i SDA, uz potporu jedne manje bošnjačke stranke.
Vidović je govorio za HRT u emisiji „Studio 4“ o mogućim koalicijama nakon izbora, odnosima među političkim strankama, izboru članova Predsjedništva BiH te mogućim promjenama Izbornog zakona.
„Pobjednici su vrlo jasni“
Vidović je ocijenio da su izborni rezultati pokazali jasne pobjednike unutar sva tri konstitutivna naroda, uz napomenu da političke stranke u BiH uglavnom djeluju unutar nacionalno definiranih biračkih tijela.
„Birači nikad nisu ni odlazili od nacionalnih opcija. Unutar bošnjačkog i srpskog nacionalnog tijela bilo je nekih previranja u prošlosti, ali sve stranke u BiH su nacionalne stranke. I SDP BiH je po svom članstvu i politikama primarno nacionalno-bošnjačka stranka, naravno, socijaldemokratskog usmjerenja. Hrvati u BiH nemaju svoju ljevicu“, rekao je Vidović.
Dodao je da je SNSD, iako se formalno predstavlja kao socijaldemokratska stranka, posljednjih godina zauzeo znatno desnije političke pozicije.
„Ovi opći izbori pokazali su vrlo jasne pobjednike unutar tri nacionalna korpusa. Kod Srba to je SNSD, kod Hrvata HDZ BiH, a kod Bošnjaka SDA“, istaknuo je.
Kada je riječ o SDA, Vidović smatra da je rezultat stranke zasjenjen neuspjehom njezina predsjednika Bakira Izetbegovića u utrci za Predsjedništvo BiH.
„Laganu sjenu na pobjedu SDA baca velik neuspjeh Bakira Izetbegovića, budući da je Denis Bećirović postao član Predsjedništva. On nominalno dolazi iz SDP-a, ali već se u prvom mandatu strateški odmaknuo od SDP-a i gradio svoju neovisnu priču“, rekao je.
Bećirović je na izborima imao potporu 14 političkih subjekata, među kojima su bile i stranke koje su činile dosadašnju vlast. Vidović smatra da njegov izbor neće biti prepreka za imenovanje predsjedatelja Vijeća ministara BiH.
Formiranje vlasti moguće do Nove godine
Govoreći o budućim koalicijama, Vidović je kazao da politička partnerstva u BiH često ne nastaju na temelju programske bliskosti, već prije svega iz potrebe osiguravanja parlamentarne većine.
„Potrebno je naglasiti kako u BiH ne postoje klasične političke koalicije u smislu programa. Ponekad imate dijametralno suprotna stajališta, primjerice u Republici Srpskoj u odnosu na političare iz Sarajeva i predstavnike hrvatskog naroda. Uvijek se nađe minimalni zajednički nazivnik kako bi se vlast kreirala i država mogla funkcionirati“, rekao je.
Prema njegovoj procjeni, već se mogu nazrijeti stranke koje bi mogle činiti novu državnu većinu.
„U Vijeću ministara to će biti kadrovi SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA, vjerojatno uz partnerstvo neke manje bošnjačke stranke. Nagovještavalo se kako bi se moglo raditi o SDP-u, ali meni je nakon ovih izbornih rezultata, pogotovo rezultata Semira Efendića, bliža opcija da će Stranka za BiH biti u tom partnerstvu kada je riječ o državnoj razini“, ocijenio je Vidović.
Sličan razvoj događaja očekuje i u Federaciji BiH, dok bi formiranje vlasti u Republici Srpskoj, prema njegovoj procjeni, moglo biti jednostavnije zbog dominacije SNSD-a u Narodnoj skupštini.
„U Republici Srpskoj velika je dominacija SNSD-a u Narodnoj skupštini, tako da Republika Srpska vrlo brzo može formirati vladu“, kazao je.
Proces u Federaciji BiH, kako je naveo, bit će složeniji zbog neizravnih izbora za domove naroda.
„Očekuju nas i neizravni izbori, odnosno izbor iz kantonalnih skupština u Dom naroda Federacije BiH, a potom izbor hrvatskih i bošnjačkih izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Narodna skupština Republike Srpske bira svoje izaslanike za državni Dom naroda“, objasnio je.
Vidović očekuje da bi nova vlast mogla biti formirana prije Nove godine.
Izbor Filipović vidi kao priliku za promjenu Izbornog zakona
Osvrnuo se i na izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, ocijenivši taj rezultat važnim za buduće političke odnose u zemlji.
„Važno je naglasiti povratak legitimnog hrvatskog predstavnika, odnosno predstavnice u Predsjedništvo BiH. Protekla dva mandata imali smo Željka Komšića koji je izabran bošnjačkim glasovima. I prije toga imao je dva mandata. To je politička saga koja jako dugo traje i vjerujem da su i bošnjački birači shvatili da takav način izbora ne donosi ništa dobro ni njima kao narodu, a pogotovo ne donosi ništa Bosni i Hercegovini“, rekao je Vidović.
Prema njegovim riječima, novi odnos političkih snaga mogao bi otvoriti prostor za rješavanje pitanja koja su godinama izvor neslaganja između političkih predstavnika.
„To je velika šansa za stabilizaciju odnosa Hrvata i Bošnjaka unutar Federacije BiH i dobar temelj za kasniji dogovor sa srpskim političkim predstavnicima oko nekih dugoročnih rješenja za BiH“, istaknuo je.
Među ključnim otvorenim pitanjima izdvojio je reformu Izbornog zakona.
„Na stolu imamo puno otvorenih, a neriješenih pitanja. Izborni zakon samo je jedno od njih. Nadam se da je ovo novi početak. Ako bude političke volje i razuma te potpore međunarodne zajednice, to bi se pitanje već u prvoj godini mandata moglo riješiti“, kazao je.
Vidović smatra da bi trebalo pronaći model koji bi omogućio hrvatskim biračima da sami biraju političke predstavnike.
„Potrebna su rješenja koja bi omogućila da hrvatski narod bira svoje predstavnike bez utjecaja drugih, prvenstveno Bošnjaka. Postoji više modela kako se to može osigurati, neki su već bili na stolu i tu priču treba reaktivirati kako za četiri godine ponovno ne bismo imali strah od preglasavanja“, rekao je.
Dodao je da bi dugoročni politički dogovor mogao pridonijeti stabilnosti zemlje i omogućiti vlastima da se više posvete ekonomskim i društvenim pitanjima.
Nove tehnologije na izborima
Vidović se osvrnuo i na izlaznost na izborima te prvi put korištene nove tehnologije na biračkim mjestima.
„Imali smo sustav koji kombinira klasično i elektroničko glasovanje, tako da su rezultati mogli biti obrađeni u realnom vremenu. To je bio malo kompliciraniji proces, pogotovo za starije, a možda je i to pridonijelo manjoj izlaznosti“, rekao je.
Ipak, smatra da podatke o izlaznosti treba promatrati i kroz prizmu dugogodišnjeg iseljavanja stanovništva iz BiH.
„Na biračkom popisu imamo 3,4 milijuna ljudi, dok cijela BiH, prema nekim najnovijim statistikama, ima manje od 2,5 milijuna stanovnika. Kada se uzme broj izašlih na izbore, stvarna izlaznost među stanovništvom koje živi u BiH znatno je veća“, zaključio je Vidović. /HMS/
