Razgovori o budućem sastavu vlasti na državnoj i federalnoj razini u Bosni i Hercegovini već uvelike traju, no za završni politički dogovor čekaju se konačni rezultati izbora. Hoće li nova postizborna preslagivanja donijeti stabilnu vlast, koji su politički dogovori mogući, kakvu će ulogu pri formiranju vlasti imati međunarodna zajednica, kakva je budućnost građanskog koncepta u BiH te može li se konačno postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ključne su teme o kojima je u Dnevniku Televizije Herceg-Bosne s novinarkom Marijom Maslać razgovarao politolog Danijel Vidović.
Odgovarajući na pitanje o tijeku postizbornih razgovora i procjenama tko će činiti vlast na federalnoj i državnoj razini, Vidović je istaknuo kako je iza nas vrlo dinamičan izborni tjedan u kojem su pregovori već započeli te da se obrisi buduće vladajuće većine i partnera na državnoj i entitetskim razinama već jasno naziru. Naglasio je kako je s hrvatske strane situacija potpuno jasna jer je nezaobilazan čimbenik HDZ Bosne i Hercegovine, jednako kao što je sa srpske strane situacija jasna kada je riječ o SNSD-u, dok jedina nepoznanica ostaje unutar bošnjačkog političkog korpusa, gdje će SDA nesumnjivo sudjelovati u budućoj parlamentarnoj većini, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li njihov bošnjački partner biti SDP ili Stranka za Bosnu i Hercegovinu.
“Vidimo da se nameće jedan narativ da se putem Stranke za Bosnu i Hercegovinu uvuče i Demokratska fronta, koja je definitivno nepotrebna u budućoj vladajućoj većini, ali to će prije svega ovisiti o odluci SDA. Jer, kako smo vidjeli, SDP je, tumačeći poruke njihova predsjednika i čelnih ljudi iz stranke, više nego spreman za participaciju u budućoj izvršnoj vlasti”, kazao je Vidović.
Suptilnija uloga međunarodne zajednice
Osvrćući se na konstataciju kako su ovo prvi izbori u Bosni i Hercegovini u kojima međunarodna zajednica neće igrati ključnu ulogu pri formiranju vlasti te na upit je li to dobro za državu, Vidović je naglasio kako se ne slaže s takvom ocjenom. Pojasnio je kako je Bosna i Hercegovina koncipirana na takav način da se bez aktera iz međunarodne zajednice ključne odluke još uvijek nisu u stanju samostalno donijeti, ali je dodao kako ćemo ovoga puta imati situaciju u kojoj će međunarodni čimbenik djelovati znatno suptilnije.
“Za razliku od proteklih izbora, kada se američki veleposlanik izravno upleo u formiranje vlasti, a pogotovo da ne spominjem neka prošla vremena kada su bila nametanja vlasti, bilo Alijanse bilo Platforme; sjećamo se tih neželjenih vremena – ovdje će se moderirati malo suptilnije, ali svakako se bez blagoslova međunarodnih aktera, prije svega predstavnika američke administracije, neće ni ova vlast formirati”, istaknuo je Vidović.
Građanski koncept i konsocijacijska demokracija
Odgovarajući na pitanje jesu li rezultati izbora održanih prije dva tjedna pokazali kako građanski koncept zapravo nema budućnosti u Bosni i Hercegovini, Vidović je rekao kako su ovi izbori pokazali isto što i dosadašnji, ali ovoga puta još jasnije, pogotovo uzimajući u obzir očekivanja od novih tehnologija koje su uvedene u izborni proces. Podsjetio je kako se dodatno potvrdila činjenica da stanovnici, odnosno građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na to kojem konstitutivnom narodu pripadali, uvijek biraju svoje nacionalne stranke, dodavši kako sam građanski koncept po sebi nije toliko zlo, ali je u domaćem političkom prostoru duboko kompromitiran.
“Kod nas je, nažalost, taj pojam poprilično kontaminiran zahvaljujući negativnom djelovanju aktera u političkom Sarajevu. A, naravno, Bosna i Hercegovina, kao multinacionalna, multikulturalna i višekonfesionalna država i društvo s izrazitim podjelama, mora uvažiti tu činjenicu u svojem zakonodavstvu i u samim temeljima države. To je već ugrađeno, ali treba biti prepoznato i u narednim koracima, osobito u priči o Izbornom zakonu; prepoznati to i ugraditi one elemente koje imamo u razvijenim demokratskim društvima sličnog političkog naslijeđa, a to je sve poznato pod pojmom konsocijacijske demokracije”, pojasnio je Vidović.
Izborni zakon kao ključni ispit buduće koalicije
Govoreći o neriješenom pitanju Izbornog zakona, za koji je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović odmah nakon izbora kazao kako ostaje prioritet svih prioriteta, te odgovarajući na pitanje kolika je stvarna mogućnost za njegovu izmjenu, Vidović je istaknuo kako mu je drago što hrvatski politički predstavnici to pitanje ne ispuštaju iz fokusa. Ocijenio je kako su se politički i medijski akteri u Sarajevu nadali da će izborom legitimne hrvatske predstavnice u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine ta tema ostati u sjeni, no upozorio je kako je upravo sada pravi trenutak za njezino rješavanje.
“Ja mislim da je tek sada vrijeme da se ta priča kvalitetno stavi na stol i da se to pitanje temeljito riješi za budućnost, kako hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne bi nikada više došao u situaciju da mora strahovati hoće li ga predstavljati netko tko nije izraz političke volje hrvatskog naroda u BiH”, naglasio je Vidović.
Budući da je samo formiranje vlasti tek prvi korak, dok otvorena pitanja poput Izbornog zakona ostaju pred novom vlašću koja u nadolazećim pregovorima treba ponuditi konkretna rješenja, Vidović je podsjetio kako je ključno provesti sve presude domaćih sudova i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Istaknuo je kako je dobro poznato što je presuđeno i u kojem smjeru treba ići, dodavši da uz to postoji i niz drugih tehničkih pitanja koja je potrebno urediti kroz sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.
“Dakle, prvenstveno treba riješiti legitimno predstavljanje, a onda i pitanje izvanrednih izbora i neka druga pitanja koja se mogu puno bolje, kvalitetnije i suvremenije riješiti u novom Izbornom zakonu. Ovo je ključno pitanje i, po meni, na ovom pitanju će buduća koalicija ili položiti ispit ili pasti. Ako se ovo pitanje ne pokrene, bojim se da nas čeka još četiri godine političke agonije”, zaključio je Vidović./HMS/
