Uskrs je kršćanski blagdan koji obilježava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Prema Novom zavjetu, Isus je umro na Veliki petak, a treći dan nakon smrti, u nedjelju, uskrsnuo je iz mrtvih.
Uskrs je vrlo važan blagdan za kršćane i predstavlja temelj njihove vjere.
To je vrijeme kada se sjećaju Kristove žrtve i uskrsnuća te vjeruju u njegovu snagu da donese obnovu i nadu svijetu. No kako su jaja postala simbol Uskrsa?
U nastavku teksta istražit ćemo zašto su jaja postala simbol Uskrsa i kako su postala neizostavan dio uskrsnih običaja diljem svijeta, piše Index.hr.
Simbol plodnosti i novog života
Jaje je bilo široko korišten predmoderni i pretkršćanski simbol plodnosti i obnove. Europski pogani (pojam koji se odnosi na ljude koji su prakticirali različite nekršćanske tradicije) smatrali su jaja simbolom regeneracije koja dolazi s proljećem.
Postojali su običaji darivanja jaja tijekom proljetnih festivala, a ponekad su ukrašavana i bojana kako bi se dodatno naglasila njihova simbolična važnost. Kasnije, kada se kršćanstvo širilo Europom, jaja su posuđena kao simbol, ali ovaj put povezan s Isusovim uskrsnućem i prilagođen novim kršćanskim običajima.
Zabrana jedenja jaja
Tradicija bojanja i ukrašavanja uskrsnih jaja je drevna, a njezino je točno podrijetlo nejasno. Prakticira se od srednjeg vijeka u istočnoj i zapadnoj kršćanskoj tradiciji.
Crkva je u ranom srednjem vijeku, kao dio pokore i odricanja, uvela zabranu jedenja jaja tijekom Velikog tjedna. U ovom tjednu kršćani se sjećaju Isusove posljednje večere s učenicima (Veliki četvrtak), njegove muke, raspeća i smrti (Veliki petak) te njegova uskrsnuća (Uskrs).
Međutim, kako kokoši nisu tijekom ovog razdoblja prestale nositi jaja, razvila se praksa označavanja tih jaja kao uskrsnih i njihovog ukrašavanja u sklopu kršćanskih običaja.
Vjernici su počeli bojiti jaja crvenom bojom simbolizirajući Kristovu krv, što je još uvijek običaj kod pravoslavnih vjernika. Samo jaje postalo je simbol uskrsnuća i kao što je Isus ustao iz groba, jaje je simboliziralo novi život koji izranja iz ljuske.
Hrvatski običaji
Danas je bojenje i ukrašavanje uskrsnih jaja široko rasprostranjena praksa diljem svijeta, a mnoge kulture imaju svoje jedinstvene tradicije i stilove. U Hrvatskoj su uskrsni običaji bogati i raznovrsni, a bojenje i ukrašavanje jaja neizostavan dio uskrsnih proslava. Zanimljivo je spomenuti da je jedan od najčešćih motiva na staroslavenskim pisanicama bio svastika, univerzalni simbol plodnosti.
Postoje i razne tehnike za ukrašavanje, uključujući bojenje u ljuskama luka, tkanje vrpca oko jaja ili svilopisa, koji uključuje umetanje svilene niti u cjevčicu za šaranje kako bi vosak ostavljao tanje linije. Lugana jaja su obojena pepelom i čađom.
Uz navedene običaje, postoje i druge igre i tradicije, poput gađanja jaja novčićem i valjanja ili kotrljanja jaja, uskrsne igre u kojoj je pobjednik onaj čije se jaje otkotrlja najdalje. Jedna od najčešćih uskrsnih igara u Hrvatskoj je tucanje jajima, u kojoj se dva jaja čvrsto sudaraju i ono koje ne pukne postaje pobjednik. Djeca bi ponekad podmetnula drveno jaje, poznato kao “ćuška”.
Iako točno podrijetlo svih uskrsnih običaja nikada nećemo sa sigurnošću znati, bojenje i ukrašavanje uskrsnih jaja važan je dio narodne tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju.
Uskrs je kršćanski blagdan koji slavi uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, ali ujedno je i praznik koji uključuje mnoge običaje koji su se razvili tijekom vremena i postali važan dio kulturne baštine mnogih društava.
Ovi raznoliki običaji još uvijek služe kao prilika za okupljanje članova obitelji i prijatelja te pomažu u očuvanju kulturne baštine i tradicija koje sežu daleko u prošlost./HMS/