Ministar rada i mirovinskog sustava RH Josip Aladrović jučer je u Dnevniku HRT-a najavio uvođenje nacionalne mirovine.
Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikada nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliko je minimum za stjecanje mirovine.
Prema projekcijama Ministarstva, više od 50 tisuća starijih primalo bi nacionalnu mirovinu koja bi trebala biti uvedena za dvije godine.
“Govorimo o institutu koji je predviđen da se uvede 2021. On predstavlja socijalni element zaštite od siromaštva u starijoj životnoj dobi. Namijenjen je onima koji imaju više od 65 godina, ali nisu u životu ostvarile 15 ili više godina radnog staža kako bi konzumirali mirovine iz mirovinskog sustava”, rekao je Aladrović.
Nacionalna mirovina trebala bi biti niža od najniže mirovine
Počelo se s formiranjem velike radne skupine u kojoj će biti predstavnici Ministarstva demografije, akademske zajednice, ekonomskih i pravnih fakulteta, stručnjaci za mirovinski sustav i predstavnici sindikata.
“Projekcije govore da postoji oko 53 tisuće stanovnika koji će 2021. imati više od 65 godina, a neće imati nikakve prihode”, rekao je Aladrović.
Prosječna visina mirovina u Hrvatskoj je oko 2500 kuna. Nacionalna mirovina, prema najavama, bit će manja od najniže mirovine koja sada iznosi 970 kuna.
Rupa u mirovinskom sustavu
Mirovinski sustav u Hrvatskoj u velikim je problemima. Broj umirovljenika i radnika gotovo se izjednačio. Na jednog umirovljenika dolazi samo 1,29 radnika, što solidarni mirovinski sustav čini neodrživim. Do tako nepovoljnog omjera u kojem su svi nezadovoljni – radnici jer velik dio plaće izdvajaju za postojeće mirovine, a umirovljenici jer su im mirovine male – došlo je zbog loših demografskih kretanja, a posljednjih godina i masovnog iseljavanja.
Mirovinsko će ove godine isplatiti oko 40,1 milijardu kuna mirovina, što je do sada rekordan iznos, a ako ga podijelimo s brojem osiguranika, odnosno radnika koji plaćaju mirovinsko kojih je trenutno 1,6 milijuna, ispada da svakoga od njih isplata mirovina košta u prosjeku oko 25 tisuća kuna.
Hrvatska je 1980. godine imala 1,81 milijun radnika i oko 449 tisuća umirovljenika, što je davalo omjer od otprilike četiri radnika na jednog umirovljenika. Deset godina poslije, 1990., broj radnika porastao je na 1,96 milijuna, ali je značajno porastao i broj umirovljenika – na oko 656 tisuća, pa je omjer pao na oko tri radnika na jednog umirovljenika. Nakon toga 2000. godine broj radnika pada na 1,38 milijuna, a broj umirovljenika raste na preko milijun te dolazimo do omjera od 1,36 radnika na jednog umirovljenika.
No kolika je stvarno rupa u mirovinskom sustavu, pokazuje podatak da se od doprinosa planira prikupiti tek 24 milijarde kuna, dok se ostatak iznosa potrebnog za mirovine prikuplja iz “ostalih izvora”, odnosno iz proračuna./HMS/
