Više od 120 kompanija već je potvrdilo sudjelovanje na trećem sajmu zapošljavanja „Gledaj sebi posla“, a federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić očekuje i veći broj nezaposlenih osoba te onih koji žele promijeniti karijeru. Ipak, upozorava da sajmovi sami ne mogu riješiti probleme tržišta rada u Federaciji BiH, na kojemu se istodobno bilježi više od 200.000 nezaposlenih i sve izraženiji nedostatak radnika u pojedinim djelatnostima.
Delić je u intervjuu za Fenu kazao da je za rješavanje tog paradoksa ključna reforma tržišta rada, prije svega donošenje novog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kojim bi se aktivni tražitelji posla odvojili od onih koji se nalaze na evidencijama, ali posao aktivno ne traže.
– Ne možemo reći da postoji samo jedan glavni problem jer su svi ti problemi međusobno povezani. Ali u osnovi tog nonsensa koji danas živimo jest zakon koji nije prilagođen ni potrebama poslodavaca ni nezaposlenih osoba. Taj zakon trebalo je promijeniti vjerojatno prije deset godina – kazao je Delić.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo tijekom cijelog mandata inzistira na izmjenama tog propisa kako bi evidencije nezaposlenih konačno pokazivale tko zaista aktivno traži zaposlenje. Time bi, smatra, institucije mogle preciznije kreirati programe zapošljavanja, dok bi poslodavcima domaća radna snaga bila dostupnija.
Naglašava da osobe koje nisu aktivni tražitelji posla ne treba automatski promatrati kao ljude koji ne žele raditi jer razlozi zbog kojih nisu aktivni mogu biti različiti, opravdani ili neopravdani. Problem je, međutim, što sadašnji sustav nema dovoljno precizne evidencije kako bi se ta razlika jasno utvrdila.
Zakon o posredovanju, koji Delić smatra jednim od najvažnijih propisa za reformu tržišta rada, već je prošao Vladu Federacije BiH, ali je dva puta ostao bez potrebne potpore u oba doma Parlamenta FBiH.
– Određene politike očigledno ne žele da provedemo reformu tržišta rada. Ministarstvo je učinilo sve što je od prvog dana mandata bilo u našoj nadležnosti, ali ne možemo utjecati na sve procese – kazao je.
Izrazio je nadu da će zakon ponovno biti upućen u parlamentarnu proceduru i da će ovaj put dobiti potrebnu potporu.
Treći sajam „Gledaj sebi posla“ organizira Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zajedno s Federalnim zavodom za zapošljavanje, Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i UN Women.
Na jednom mjestu okupit će poslodavce, nezaposlene osobe, zaposlene koji razmišljaju o promjeni karijere, kantonalne službe za zapošljavanje, Federalni zavod, Fond te privatne agencije za posredovanje u zapošljavanju.
– Naš zadatak je posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih osoba. Želimo na jednom mjestu okupiti sve aktere koji čine tržište rada kako bismo povećali zapošljivost u Federaciji BiH – rekao je Delić.
Ocijenio je da ovogodišnji sajam po broju kompanija može biti jedan od najvećih do sada te očekuje i veći odaziv ljudi koji traže posao ili razmišljaju o profesionalnoj promjeni.
Uspjeh sajma, međutim, kako je pojasnio, ne može se mjeriti samo brojem prisutnih kompanija, posjetitelja ili razgovora za posao. Ugovori o radu rijetko se zaključuju istoga dana, a konkretniji rezultati obično dolaze tek nakon završetka sajma.
Njegova vrijednost je, kaže, u tome što kandidatima omogućuje da neposredno razgovaraju s poslodavcima, saznaju koja radna mjesta nude, kolika su primanja i kakvi su uvjeti rada, dok kompanije istodobno dobivaju priliku upoznati potencijalne radnike.
– Privatne agencije također organiziraju sajmove zapošljavanja, ali mi želimo pokazati odgovornost državnih institucija i pokazati da i javne institucije mogu biti učinkovite kada je riječ o poslovima koji su u njihovoj nadležnosti – kazao je Delić.
Jedno od središnjih pitanja ovogodišnjeg sajma bit će tko će u budućnosti raditi u Bosni i Hercegovini, u vrijeme kada značajan broj ljudi odlazi iz zemlje, dok poslodavci u pojedinim sektorima teško pronalaze radnike.
Delić kaže da odgovora nema bez istodobnog djelovanja u više područja – od reforme evidencija nezaposlenih i obrazovnog sustava, preko većih primanja i boljih uvjeta rada, do programa prekvalifikacije i dodatnog obrazovanja.
Posebno upozorava da odgovornost nije isključivo na institucijama.
– Ne smijemo zaboraviti pitanje osobnih primanja i radnog okruženja. Postoje poslodavci koji ne pružaju odgovarajuće uvjete rada kako bi ljudi koji žele ovdje raditi, živjeti i stvarati svoju budućnost to zaista mogli učiniti – rekao je.
Istodobno se preko Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi provode programi prekvalifikacije, dodatnog obrazovanja i razvoja kompetencija koji bi ljudima trebali omogućiti brži ulazak na tržište rada. Delić, međutim, ponavlja da će i ti programi biti znatno učinkovitiji tek kada se pročiste evidencije i jasno utvrdi tko zaista traži posao.
Govoreći o promjenama u potražnji za radnicima, istaknuo je da je tržište rada iznimno dinamično i da se potrebe poslodavaca mogu značajno promijeniti u samo nekoliko godina.
Kao primjer naveo je IT industriju, u kojoj je prije nekoliko godina potražnja za radnicima bila iznimno velika, dok je u posljednjem razdoblju oslabila. S druge strane, izražen nedostatak radne snage danas postoji u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu.
Problem je posebno izražen tijekom sezone, kada dio domaćih radnika odlazi raditi u susjedne zemlje.
– Cijeli sustav mora se prilagođavati tim promjenama i pratiti trendove, a mi u tome, nažalost, uvijek kasnimo. Imamo dovoljno kvalitetne domaće stručne radne snage, ali potrebno je urediti sustav tako da potrebe poslodavaca možemo zadovoljiti na domaćem tržištu rada – rekao je Delić.
Tamo gdje domaćih radnika ipak nema dovoljno, smatra da poslodavcima treba omogućiti angažiranje radne snage iz inozemstva kako zbog manjka zaposlenih ne bi stajali projekti i investicije.
– U djelatnostima u kojima domaća radna snaga ne želi raditi ili je jednostavno nema dovoljno, moramo omogućiti uvoz strane radne snage, ali nikako na štetu domaće. Ako na zavodima nemamo dovoljan broj ljudi koji mogu realizirati investicije i značajne projekte, poslodavci moraju imati mogućnost angažirati radnike izvana – naglasio je.
Podsjetio je da su izmjene propisa o zapošljavanju stranaca usvojene u oba doma Parlamenta FBiH i da su njima skraćene procedure izdavanja radnih dozvola. Pravilnik o izdavanju dozvola već je izrađen i trenutačno se čekaju potrebna mišljenja prije njegove objave.
Osim toga, Ministarstvo je završilo pripremu novog Zakona o radu, koji čeka određena mišljenja prije upućivanja Vladi Federacije BiH, a potom i Parlamentu.
Delić kaže da bi novi zakon trebao poboljšati radno okruženje, prava i primanja radnika, ali istodobno odgovoriti i na potrebe poslodavaca.
– Želimo poboljšati radno okruženje, osobna primanja i radnička prava svih koji su u bilo kojem obliku radnog odnosa, povećati broj zaposlenih, smanjiti broj nezaposlenih i omogućiti da investicije ne trpe – kazao je.
Podsjetio je i da su ranijim izmjenama Zakona o radu redovitim studentima omogućili da legalno rade, dok je na početku mandata usvojena Strategija zapošljavanja Federacije BiH.
Jednom od važnijih novih mjera smatra Garanciju za mlade, koju opisuje ne kao pojedinačni projekt, nego kao novi model zapošljavanja.
Cilj je da mlada osoba nakon izlaska iz obrazovnog sustava mnogo brže dobije posao. Prema analizama Ministarstva, taj period sada traje približno godinu dana, dok bi kroz Garanciju za mlade trebao biti skraćen na oko četiri mjeseca.
– To nije projekt, već novi model koji treba garantirati svakoj osobi koja izađe iz sustava obrazovanja brže i učinkovitije zapošljavanje – rekao je Delić.
Model se ne bi odnosio samo na mlade koji tek završavaju školovanje, nego i na osobe koje izgube posao, s ciljem da razdoblje do ponovnog zaposlenja bude što kraće.
Garancija za mlade već se pilotira u Čitluku i Visokom preko kantonalnih službi za zapošljavanje, a riječ je o modelu koji se razvija i na državnoj razini.
Delić kaže da bi volio da svi reformski procesi idu brže, ali da Ministarstvo u značajnoj mjeri ovisi o drugim institucijama i razinama vlasti.
– Reforma je najpotrebnija nezaposlenim osobama, poslodavcima i državi. Ona treba omogućiti da poslodavci brže i jednostavnije dođu do radne snage, da oni koji traže posao lakše dođu do kvalitetnih radnih mjesta i da se projekti i investicije brže realiziraju – zaključio je Delić u intervjuu za Fenu./HMS/
