Opstrukcija, uglavnom od strane vlasti Republike Srpske, slabi državne institucije i vodi de facto odvajanju entiteta od BiH, navodi se u 70. izvješću Ureda visokog predstavnika Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada.
Izvješće prvi put potpisuje vršitelj dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock, koji je imenovan na tu dužnost nakon što nije imenovan nasljednik Christiana Schmidta, koji je podnio ostavku u svibnju ove godine, piše Klix.ba.
U ovom dokumentu Crishock izdvaja tri ključna događaja: opće izbore 4. listopada, reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i kontinuiranu opstrukciju rada državnih institucija.
Kako se navodi, izravni napadi na ustavni poredak koji su obilježili početak 2025. bili su manje izraženi tijekom tog razdoblja, ali su se institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika nastavile, “uglavnom iz krugova Vlade Republike Srpske”.
“Ove uporne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost ispunjavanja zakonskih obveza i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one jačaju scenarij de facto odvajanja”, navodi se u izvješću.
Prema izvješću, opstrukcije su uključivale blokiranje zakonodavnog programa uskraćivanjem kvoruma u parlamentu, što je dovelo do malog broja usvojenih zakona, kašnjenja u imenovanjima i ograničenja financiranja i zapošljavanja u državnim institucijama.
Tome se dodaje i neprovođenje konačnih i obvezujućih odluka državnog pravosuđa, uključujući odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini.
Crishock upozorava da mnoge institucije još uvijek funkcioniraju, ali im u različitim stupnjevima nedostaju ljudi, novac, odluke ili ovlasti za obavljanje posla.
„Rezultirajuća disfunkcija zatim se koristi od strane onih koji joj doprinose kako bi doveli u pitanje potrebu za institucijama na državnoj razini ili opravdali daljnje osporavanje njihova autoriteta“, navodi se.
Iako je formalna podjela nadležnosti prema Ustavu ostala ista, sposobnost državnih institucija da vrše te nadležnosti, kako se kaže, „progresivno se smanjuje“. Također su uočeni pokušaji uspostavljanja pravnih i institucionalnih rješenja u Republici Srpskoj koja odgovaraju državnim nadležnostima, što bi moglo dovesti do „puzajućeg de facto odvajanja“ od BiH.
Vijeće ministara BiH održavalo je redovite sjednice, ali jedini zakon usvojen u izvještajnom razdoblju bio je proračun za 2026. godinu. OHR ocjenjuje da se praksa neslanja zakona parlamentu bez punog konsenzusa u Vijeću ministara „više puta i sustavno koristi kao alat za institucionalnu opstrukciju“.
Nije postignut dogovor o zakonima o VSTV-u i sudovima, koji su uvjet za otvaranje pristupnih pregovora s EU, niti o glavnom pregovaraču.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH navodno je ostao praktički blokiran zbog zlouporabe pravila kvoruma, jer su izaslanici SNSD-a, sami ili zajedno s izaslanicima HDZ-a BiH, više puta napuštali sjednice. Zbog različitih većina u dva doma, nekoliko prijedloga usvojenih u Zastupničkom domu zaustavljeno je u Domu naroda.
Pozicija ministra sigurnosti BiH upražnjena je od 28. siječnja 2025., nakon uhićenja prethodnog ministra zbog korupcije, a predsjedateljica Vijeća ministara nije predložila kandidata. Prema izvješću, novi ministar može se očekivati tek s formiranjem novog Vijeća ministara.
Proračun kasni osam mjeseci
Proračun institucija BiH za 2026. godinu usvojen je 27. srpnja, gotovo osam mjeseci nakon isteka roka. Ukupno iznosi 2,559 milijardi KM, od čega je 1,580 milijardi KM institucionalnih rashoda.
U izvješću se navodi da je državni proračun u posljednjih 25 godina usvojen na vrijeme samo pet puta, posljednji put prije deset godina, te da je već više od desetljeća zaključan na približno istoj razini, dok entitetski proračuni stalno rastu. Takav trend, upozorava Crishock, prijeti de facto prijenosom ovlasti s države na entitete.
Fiskalno vijeće sastalo se samo jednom, 27. travnja, kada je 11 mjeseci nakon isteka roka usvojen okvir za 2026.-2028. Okvir za 2027.-2029. još nije usvojen, pa visoki predstavnik očekuje da će institucije od 1. siječnja ponovno biti na privremenom financiranju.
Upravni odbor UNO-a, navodi se, ostvario je skroman rezultat. Predstavnici Republike Srpske više od tri godine blokiraju tromjesečno usklađivanje koeficijenata za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza, uzrokujući štetu Federaciji BiH veću od 150 milijuna KM.
RS također blokira poravnanje međuentitetskih dugova koji bi nadoknadili ovu štetu. Također ne postoji trajna metodologija za raspodjelu prihoda od cestarina, pa se 128 milijuna KM gomila u rezervama umjesto da se troši na izgradnju cesta.
Blokade imaju i međunarodne posljedice. MONEYVAL je 19. lipnja BiH vratio na takozvanu sivu listu zbog neusvajanja zakona o oduzimanju imovine, zakona o ciljanim financijskim sankcijama i registra stvarnih vlasnika, a sve to, prema izvještaju, blokiraju predstavnici iz RS-a na državnoj razini.
RS se također protivi osnivanju državnog regulatora plina, zbog čega BiH ima najgori rezultat među članicama Energetske zajednice. RS je također zadržala jednostrano smanjen doprinos Javnoj korporaciji Željeznica BIH.
Državna imovina i Ustavni sud
Nije postignut napredak po pitanju državne imovine. Vlasti RS još uvijek ne priznaju odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini i ne registriraju vlasništvo nad državnom, niti perspektivnom vojnom imovinom. Državno tužiteljstvo BiH trenutno vodi oko 2200 aktivnih predmeta o državnoj imovini, a taj broj raste. U Federaciji BiH vlasti navodno ulažu veće napore u poštivanje zabrane raspolaganja, ali na neujednačen način.
Dana 25. rujna Ustavni sud BiH utvrdio je u slučaju Vareš da raspolaganje državnom imovinom nije samo prodaja, već i promjena namjene državnog šumskog zemljišta, kao i dozvola i koncesija koje to omogućuju.
Na sjednici 24. i 25. rujna, Sud je, na zahtjev Denisa Zvizdića, utvrdio da su stavke u proračunima RS za 2025. i 2026. godinu za ugovore o lobiranju neustavne te je zabranio sve isplate po tim ugovorima.
Vlasti RS još uvijek nisu imenovale dva suca u Ustavni sud iz tog entiteta. Zastupnički dom Parlamenta FBiH također nije imenovao dva suca prije izbora, pa Valerija Galić i Mirsad Ćeman, unatoč navršenih 70 godina, ostaju na dužnosti dok se ne imenuje njihov nasljednik.
Dodik najavljuje novi ustav Republike Srpske
Iako mu je zabranjeno obnašanje javne dužnosti, Milorad Dodik je navodno ostao središnji politički akter. U svom postizbornom obraćanju obećao je kontinuitet politika SNSD-a i ponovio namjeru da se vrati u nadležnost RS u područjima obrane, nadzora granica, obavještajnih službi i neizravnog oporezivanja te da ograniči ovlasti državnog pravosuđa. Također je najavio inicijativu za donošenje novog Ustava RS 9. siječnja, a raniji pokušaj donošenja novog entitetskog ustava proglašen je neustavnim.
Dodik je, prema izvješću, nastavio promovirati narativ da je mirni suživot Bošnjaka i Srba nemoguć, navodeći “sukob civilizacija” i aludirajući na secesiju ako se ne postignu politički ciljevi. Dana 12. svibnja ponovio je da bi nametanje zakona o državnoj imovini odmah pokrenulo secesiju Republike Srpske.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je dvije deklaracije u svibnju i srpnju kojima se zahtijeva zatvaranje OHR-a, poništavanje postdaytonskih reformi i raspodjela državne imovine entitetima. Dana 9. srpnja, Narodna skupština RS izmijenila je Kazneni zakon RS tako da se javno isticanje i veličanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine kažnjava s do tri godine zatvora, odnosno do pet godina ako se narušava javni red. Visoki predstavnik navodi da ove promjene krše državne zakone, a Ustavni sud BiH ih trenutno preispituje.
Dana 23. lipnja, MUP RS potpisao je novi memorandum o suradnji s moskovskom policijom, čiji tekst nije objavljen, pa ostaje za vidjeti je li u skladu s ustavnim i zakonskim okvirom.
Smrt Ratka Mladića 27. kolovoza, navodi se, ponovno je otvorila podjele oko rata. Murali i grafiti koji ga veličaju pojavili su se u RS, a u Bratuncu, dan nakon njegove smrti, grafit “Svi Srbi su Ratkovi vojnici”. Komemoraciji u Domu srpske vojske u Beogradu 5. rujna prisustvovali su dužnosnici Republike Srpske, a sprovod 7. rujna okupio je tisuće ljudi i imao je elemente službenih i vojnih počasti.
Izvješće također navodi podijeljene reakcije unutar Predsjedništva BiH. Željka Cvijanović pohvalila je Mladićevu ratnu ulogu i opisala uvjete njegovog pritvora kao nehumane, Željko Komšić kritizirao je prisutnost vodstva RS na sprovodu, a Denis Bećirović osudio je veličanje Mladića kao izravnu uvredu žrtvama genocida.
OHR podsjeća da su negiranje ratnih zločina i veličanje počinitelja kaznena djela prema Kaznenom zakonu BiH, ali da kazneni progon zahtijeva djelovanje Tužiteljstva BiH. Istovremeno, bošnjački političari u RS bili su pod pritiskom zbog svojih komentara o Mladiću, a neki su i otpušteni. Memorijalni centar Srebrenica-Potočari također je bio pod istragom Tužiteljstva i Ministarstva unutarnjih poslova RS, što njegovi predstavnici vide kao pritisak.
Izbori bez većih problema, ali s nižom izlaznošću
Izbori su bili prvi put da su nove tehnologije korištene u cijeloj zemlji, bez većih tehničkih problema, a biometrijska identifikacija bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva. Izlaznost je bila 42,02 posto, što je pad u odnosu na 50,43 posto u 2022. godini, što se dijelom pripisuje biometrijskoj provjeri.
Crishock kaže da je kampanja bila obilježena populističkom i nacionalističkom retorikom i zlouporabom javnih resursa, a SIP je dobio malu ili nikakvu podršku od drugih institucija i nije dobio odgovor na zahtjeve za dodatnim osobljem.
Preliminarni rezultati pokazuju dominaciju etničkih stranaka, pri čemu SNSD ostaje najjača stranka u RS. Očekuje se dug proces formiranja vlade i mogući zastoj na europskom putu.
Spomenici, Mostar i OHR
Dana 29. lipnja, Predsjedništvo BiH, glasovima Bećirovića i Komšića, imenovalo je četiri nova člana u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika. Cvijanović je odluku proglasila destruktivnom za vitalni nacionalni interes Narodna skupština RS je to potvrdila, a Bećirović se žalio Ustavnom sudu. U Mostaru su sporovi oko imenovanja doveli do bojkota sjednica Gradskog vijeća od strane Kluba Bošnjaka.
Na kraju, navodi se i da OHR ima proračun od 5.974.770 eura za 2026./27., a gotovo 700.000 eura ostalo je neplaćeno jer neke zemlje nisu platile svoje doprinose./HMS/
