Toplinski val podigao je i temperaturu mora, koja na nekim mjestima doseže gotovo 30 stupnjeva. Znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju na zagrijavanje Jadrana i bilježe promjene u morskom ekosustavu, gdje dolazak novih, invazivnih vrsta ugrožava domaće organizme, piše HRT.
Visoke temperature i novi stanovnici
Visoke temperature zraka posljednjih tjedana zagrijale su i more, što su primijetili i kupači na pulskim plažama. Oni koji godinama prate stanje u podmorju bilježe sve više promjena. U Jadranu su sve češće prisutne invazivne vrste poput vatrenjače i morskog oraha, koje predstavljaju prijetnju za domaće ribe, školjkaše i druge organizme.
“Riječ je o vrstama koje su možda agresivnije od domaćih, mogu ih potiskivati sa staništa, predstavljati veliku konkurenciju za hranu ili biti predatori koji ih aktivno napadaju u velikim količinama. Obično su to proždrljive vrste”, naglasila je Ela Pahor, stručna suradnica u pulskom Aquariumu.
Rekordno zagrijavanje sjevernog Jadrana
Nedavna istraživanja pokazala su da se Sredozemno more zagrijava brže nego inače, čemu, kako ističu znanstvenici, pogoduju sve češći ekstremni vremenski uvjeti. Posebno je izražen trend u sjevernom Jadranu.
“Zadnjih deset godina imamo jako ubrzano zagrijavanje u sjevernom Jadranu. Ovdje je prosječna godišnja temperatura rasla preko 2.7 stupnjeva. To je rekord za cijeli Mediteran i za sva europska mora”, poručio je dr. sc. Martin Pfannkuchen, voditelj laboratorija na Institutu Ruđer Bošković u Rovinju.
Na morski ekosustav utječe i čovjekovo djelovanje kroz otpadne i oborinske vode, kemikalije i onečišćene rijeke. “Ako nam temperatura jako raste, postoji mogućnost da bakterije preuzmu sustav, a to su najčešće nepoželjne bakterije.
Jako puno staništa je nestalo, pogotovo obalnih u plitkim vodama. Možemo reći da bilježimo vrlo velike promjene i da ovo ne sliči na Jadran kakav je bio prije 40 godina”, dodao je Pfannkuchen.
Promjene potvrđene i na jugu
Dok Hrvatsku pogađa toplinski val, podaci s juga Jadrana također su zabrinjavajući. Dr. sc. Rade Garić, viši znanstveni suradnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a da se Jadran od 1985. godine zagrijao za 1,2 stupnja, a proces se posljednjih godina značajno ubrzao.
Iako je površinska temperatura mora kod Dubrovnika izmjerena na gotovo 26 stupnjeva, znanstvenici su istraživali promjene na dubinama između 200 i 800 metara. “Mjerili smo temperature mora od 1985. do 2025. i utvrdili da se Jadran zagrijao za 1,2 stupnja.
Posebno zabrinjava što se od 2011. stopa zagrijavanja dodatno ubrzala”, rekao je Garić. Prema njegovim riječima, more se sada zagrijava brzinom od jednog stupnja svakih 16 godina. “To je iznimno puno i više od bilo kakvih prognoza”, istaknuo je.
Nove vrste i izmijenjen sastav populacija
Porast temperature donosi i velike promjene u morskom ekosustavu. U posljednja tri desetljeća znanstvenici su u Jadranu pronašli više od 20 novih vrsta planktona. “Samo 2022. godine opisali smo dvije nove vrste želatinoznog planktona, potpuno nove za znanost”, rekao je Garić.
Dodao je kako je velika vjerojatnost da su te vrste došle izvana, a ne da su nastale ovdje. Garić pojašnjava da evolucijski procesi nisu tako jednostavni i da je moguće da su neke vrste u prošlosti jednostavno bile previdjene zbog nedostatka stručnjaka.
Zato znanstvenici provjeravaju stare uzorke kako bi utvrdili jesu li vrste doista nove. Iako u južnom Jadranu zasad nema velikih poremećaja među planktonom, prvi znakovi promjena su vidljivi.
“U Mljetskim jezerima zabilježili smo da je dolazak strane vrste potisnuo jednu domaću vrstu meduze”, upozorio je Garić. Zaključio je da će nastavak zagrijavanja mora dugoročno mijenjati sastav biljnih i životinjskih zajednica u Jadranu. “S vremenom će sigurno doći do promjene sastava tih populacija”, rekao je./HMS/
