Povodom izjava Zdenka Lučića iznesenih u emisiji FACE TO FACE, u kojima se govori o izgradnji infrastrukture za solarne elektrane, navodnom financiranju privatnih investitora sredstvima JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, „projektima na silu“, „nevladavini prava“ i „pljački državne imovine“, portal Energoinfo.ba piše kako ti nije točno, te navodi sljedeće činjenice:
U emisiji je voditelj Senad Hadžifejzović postavio pitanje:
„Infrastrukturu do solarnih polja radi ‘Elektroprivreda Herceg-Bosne’ o svom trošku za privatnog investitora?“
Na što je Zdenko Lučić odgovorio:
„I to sve na državnom zemljištu. ‘Elektroprivreda BiH’ je zbog toga na gubitku. Projekti na silu. Nevladavina prava. Pljačka državne imovine.“
Da su ove riječi doista objavljene potvrđuje i službena objava FACE-a od 4. rujna 2026.
Problem je što se gledateljima pritom ne objašnjava kako u stvarnosti funkcionira postupak priključenja proizvođača električne energije na distributivnu mrežu, piše portal Energoinfo.ba.
Investitor plaća priključenje – cijenu ne određuje ni investitor ni političar
Tvrdnja, stoji dalje u tekstu, kojom se stvara dojam da Elektroprivreda vlastitim novcem gradi infrastrukturu kako bi je „poklonila“ privatnom investitoru zanemaruje temeljnu činjenicu: priključenje na elektrodistributivnu mrežu nije besplatno. Investitor za priključenje plaća naknadu operatoru distribucijskog sustava prema propisanoj metodologiji i utvrđenim jediničnim iznosima. Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK javno objavljuje naknade za priključenje. Prema ranije važećim iznosima, naknada za priključenje na srednjenaponsku distribucijsku mrežu iznosila je 140 KM/kW bez PDV-a, i to jednako za distribucijsku mrežu JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar.
Službena stranica FERK-a – Naknade za priključenje
Dakle, ne radi se o proizvoljno određenoj naknadi, pogodovanju pojedinom investitoru niti o tome da Elektroprivreda privatnom investitoru jednostavno „gradi infrastrukturu o svom trošku“. Riječ je o reguliranom postupku priključenja. Štoviše, od 1. ožujka 2026. FERK je utvrdio nove jedinične iznose naknada: 239 KM/kW bez PDV-a za niskonaponsku mrežu te 173 KM/kW bez PDV-a za srednjenaponsku mrežu 10(20) kV. U službenoj objavi FERK izričito navodi da tu naknadu korisnik distribucijskog sustava plaća operatoru distribucijskog sustava. I još važnije, FERK izričito navodi što ta naknada obuhvaća: izgradnju priključka, opremanje mjernog mjesta te osiguravanje uvjeta za priključenje kroz povećanje kapaciteta distribucijske mreže. Isti podatak o novim cijenama i sadržaju naknade objavljen je i na portalu Paragraf.ba:
Paragraf.ba – Nove cijene priključenja na elektrodistribucijsku mrežu od 1. ožujka 2026.
Drugim riječima, upravo ono što se u televizijskoj emisiji pokušava predstaviti kao dokaz pogodovanja privatnom investitoru – izgradnja priključka i potrebne distribucijske infrastrukture – dio je zakonom i regulatornim aktima uređenog sustava priključenja za koji investitor plaća propisanu naknadu.
Kod velikih elektrana riječ je o milijunskim iznosima.
Kod velikih proizvodnih objekata, zbog njihove priključne snage, ne govorimo o simboličnim iznosima, nego o milijunskim naknadama za priključenje koje investitori uplaćuju operatoru distribucijskog sustava. Nakon ispunjavanja propisanih uvjeta zaključuje se ugovor o priključenju kojim se uređuju međusobna prava i obveze operatora distribucijskog sustava i investitora.
Posebno je važno naglasiti još jednu činjenicu koja potpuno mijenja sliku predstavljenu javnosti: Elektroprivreda ugovorom zadržava pravo obračunati investitoru dodatne troškove ako stvarni, odnosno opravdani troškovi realizacije priključka, u skladu s ugovorenim uvjetima, prijeđu prethodno ugovoreni iznos koji je propisan zakonom.
Prema tome, ne samo da investitor plaća propisanu naknadu za priključenje, nego ugovorni odnos predviđa i zaštitu operatora distribucijskog sustava u slučaju većih troškova realizacije.
Stoga se javnosti ne može jednostavno reći da Elektroprivreda „o svom trošku“ gradi infrastrukturu privatnom investitoru, a prešutjeti naknadu za priključenje, ugovor o priključenju i financijske obveze investitora. To nije potpuna informacija.
Jednaka pravila vrijede za Elektroprivredu HZ HB i Elektroprivredu BiH
Posebno je nejasna Lučićeva tvrdnja da je zbog svega navedenoga „Elektroprivreda BiH na gubitku“.
FERK kao neovisni regulator utvrđuje naknade za priključenje koje se odnose na distribucijske sustave i JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar. FERK-ova ranija objava čak ih izričito navodi zajedno.
Novi iznosi naknada za 2026. također su doneseni na prijedlog obaju javnih elektroprivrednih poduzeća.
Stoga bi netko tko javno iznosi tako ozbiljne optužbe trebao precizno objasniti na temelju kojeg dokumenta, financijskog izračuna ili odluke tvrdi da je Elektroprivreda BiH „na gubitku“ zbog priključenja elektrana na distribucijsku mrežu drugog operatora. Takav dokaz u citiranoj izjavi nije ponuđen.
Regulirani postupak priključenja elektrane, plaćanje propisane naknade i izvršavanje ugovora o priključenju ne mogu se sami po sebi proglašavati „pljačkom“ samo zato što je investitor privatna tvrtka. Privatne investicije nisu suprotnost gospodarskom razvoju Bosne i Hercegovine. Naprotiv, kada se provode uz potrebne dozvole, plaćanje propisanih naknada i poštivanje zakona, one znače ulaganje kapitala, angažiranje domaćih izvođača, porezne prihode, razvoj elektroenergetske infrastrukture i novu proizvodnju električne energije.
Zato iznenađuje da osoba koja pretendira na jednu od najviših državnih funkcija govori o gospodarskim projektima koristeći teške kvalifikacije, a da pritom javnosti ne objasni osnovne regulatorne i financijske činjenice.
Za širu javnost i zainteresirane pojedince dovoljno je proučiti javno dostupne odluke i pravilnike FERK-a. FERK na svojim stranicama objavljuje i Pravilnik o metodologijama za utvrđivanje naknada za priključenje na distribucijski sustav, kao i njegove izmjene i pripadajuće akte.
Činjenice su vrlo jednostavne: investitor plaća priključenje; visinu jedinične naknade utvrđuje regulator; naknada obuhvaća troškove izgradnje priključka i stvaranja uvjeta za priključenje; međusobna prava i obveze uređuju se ugovorom; a u ugovornom odnosu mogu biti predviđeni i dodatni troškovi investitoru ako troškovi realizacije premaše ugovoreni iznos.
Bosni i Hercegovini potreban je gospodarski razvoj, nova ulaganja i pravna sigurnost. Kritika svakog projekta je legitimna i poželjna, ali mora počivati na činjenicama, dokumentima i zakonima – a ne na insinuacijama i politički atraktivnim optužbama, zaključuje Energoinfo.ba. /HMS/
