Moždani udar globalni je javnozdravstveni problem, drugi najčešći uzrok smrti i vodeći uzrok invaliditeta u svijetu. Prevencija, koja uključuje snižavanje krvnog tlaka, kontrolu dijabetesa i prestanak pušenja, kao i pravodobno liječenje primjenom trombolize ili trombektomije, mogu spasiti živote i smanjiti rizik od invaliditeta. Svjetski dan moždanog udara, koji se obilježava 29. listopada, prilika je za podsjećanje stanovništva na ozbiljnost ove bolesti, njezinu učestalost te važnost prevencije i liječenja.
U Bosni i Hercegovini moždani udar i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni izazov. Prema podatcima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, tijekom 2024. godine u Federaciji BiH zabilježena su 1.643 smrtna slučaja povezana s moždanim udarom.
Moždani udar bio je drugi vodeći uzrok smrti u Federaciji BiH, odmah nakon akutnog infarkta miokarda. Stopa smrtnosti iznosila je 72 na 100.000 muškaraca i 81 na 100.000 žena. Smrtnost od moždanog udara raste s dobi, a znatno je veća kod osoba starijih od 55 godina.
Ovi podatci naglašavaju važnost prevencije, pravodobnog prepoznavanja simptoma i hitnog liječenja.
Glavni čimbenici rizika
Glavni čimbenici rizika za moždani udar dobro su poznati i većinom se mogu promijeniti ili kontrolirati. Povišeni krvni tlak najvažniji je pojedinačni čimbenik rizika, poznat i kao „tihi ubojica“. Ostali ključni čimbenici uključuju kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pretilost, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola i tjelesnu neaktivnost. Obiteljska anamneza i dob nepromjenjivi su čimbenici rizika, pri čemu starije osobe imaju znatno veći rizik od moždanog udara.
Prevencija moždanog udara temelji se na kontroli navedenih čimbenika rizika. Svjetska zdravstvena organizacija i domaće zdravstvene ustanove preporučuju redovite preventivne preglede, uključujući mjerenje krvnog tlaka i laboratorijske pretrage, kao i edukaciju stanovništva o čimbenicima rizika.
Uvođenje javnozdravstvenih mjera, poput zaštite stanovništva od izloženosti duhanskom dimu, oporezivanja zaslađenih napitaka i veće dostupnosti zdravijih prehrambenih izbora, može značajno pridonijeti smanjenju zdravstvenih rizika.
Pravodobno prepoznavanje simptoma spašava živote
Brzo prepoznavanje moždanog udara i hitna medicinska reakcija ključni su za očuvanje života i smanjenje posljedica. Glavni znakovi moždanog udara uključuju utrnulost lica, slabost ruke ili nemogućnost njezina podizanja te otežan ili nerazumljiv govor. Ako se bilo koji od ovih simptoma pojavi iznenada, važno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
U Bosni i Hercegovini, pri sumnji na moždani udar, preporučuje se odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć na broj **124**, jer je svaka minuta iznimno važna za uspješno akutno liječenje. Ostali simptomi mogu uključivati vrtoglavicu, poremećaje vida, iznenadnu jaku glavobolju i gubitak ravnoteže.
Napredak u liječenju moždanog udara
Tijekom posljednjih desetljeća napredak u liječenju moždanog udara, osobito ishemijskog, značajno je poboljšao ishode liječenja. To uključuje primjenu lijekova za razgradnju krvnog ugruška, odnosno trombolizu, te mehaničko uklanjanje ugruška, poznato kao trombektomija, u odgovarajućem vremenskom razdoblju.
Ulaganje u ove metode liječenja može znatno smanjiti dugoročne troškove skrbi i poboljšati ishode bolesti. Također, organizacija dobro opremljenih jedinica za liječenje moždanog udara, koje omogućuju ranu dijagnostiku i odgovarajuću skrb, povećava izglede za oporavak.
U praksi, zemlje poput Austrije i Slovenije razvijaju nove modele zbrinjavanja pacijenata, uključujući mobilne timove za moždani udar i teleneurologiju. Međutim, u Bosni i Hercegovini takvi su kapaciteti i dalje ograničeni.
Rehabilitacija nakon moždanog udara
Nakon akutne faze bolesti rehabilitacija ima iznimno važnu ulogu. Prema svjetskim podatcima, oko 50 posto osoba koje su preživjele moždani udar ponovno može raditi ili samostalno obavljati svakodnevne aktivnosti.
Zbog toga su neophodni rana i kontinuirana fizikalna terapija, radna terapija, logopedske vježbe te psihološka podrška. U Bosni i Hercegovini postoje savjetovališta i rehabilitacijski programi u okviru domova zdravlja i bolnica, ali je pristup kvalitetnoj rehabilitaciji često otežan zbog nedostatka sustavnog programa za osobe koje su preboljele moždani udar.
Preporuke javnog zdravstva i lokalne inicijative
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) naglašavaju da su integrirane mjere prevencije i liječenja nužne za smanjenje opterećenja ovom bolešću.
Svjetski plan za borbu protiv kroničnih nezaraznih bolesti do 2030. godine predviđa smanjenje smrtnosti od moždanog udara za jednu trećinu. Na lokalnoj razini posebno su važne kampanje podizanja svijesti, promicanje zdravih životnih navika te poticanje građana na redovito mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi, navode iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Obilježavanje Svjetskog dana moždanog udara prilika je da se dodatno istakne kako se mnogi slučajevi mogu spriječiti kontrolom čimbenika rizika, dok pravodobno prepoznavanje simptoma i hitno liječenje mogu spasiti život i smanjiti dugoročne posljedice bolesti. /HMS/
