Američki State Department objavio je izvješće podneseno Kongresu u kojem se govori o politici koju će administracija predsjednika Donalda Trumpa primjenjivati kada je riječ o Zapadnom Balkanu.
U izvješću, objavljenom 21. svibnja, na sedam stranica navodi se kako promicanje stabilnosti i unaprjeđenje američkih gospodarskih interesa na Zapadnom Balkanu čini Sjedinjene Američke Države sigurnijima, snažnijima i prosperitetnijima.
„Administracija provodi politiku usmjerenu prema budućnosti u regiji, s ciljem proširenja partnerstava, suprotstavljanja prijetnjama koje utječu na Sjedinjene Američke Države i regionalnu stabilnost te povećanja gospodarske i trgovinske suradnje. Zlonamjerni akteri mogu iskoristiti regionalnu nestabilnost na štetu američkih interesa. Američka ulaganja na Zapadnom Balkanu tijekom posljednjih nekoliko desetljeća dala su opipljive rezultate, uključujući snažne i pozitivne odnose sa svih šest zemalja: Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom“, navodi se.
Istaknuto je kako je stabilnost koju su američki napori njegovali pomogla u stvaranju temelja za drukčiju vrstu američkog angažmana.
„Era izgradnje nacije za Sjedinjene Države je završena. Američka politika na Zapadnom Balkanu nije usmjerena na spašavanje ili rekonstrukciju, nego na stabilnost i obostrano korisna partnerstva. Administracija je usmjerena na osnaživanje lokalnih aktera da sami rješavaju izazove, umjesto da ih održavaju“, pojašnjava se.
Kao prvi stup politike navodi se održavanje stabilnosti u regiji kao preduvjeta za ostvarenje drugih ciljeva.
„Sjedinjene Države usmjerene su na razvoj pozitivnih odnosa sa svim akterima u regiji. Od siječnja visoki dužnosnici State Departmenta i američke vlade održavaju intenzivan tempo sastanaka s čelnicima svih šest zemalja. Administracija planira održati dijaloge sa Sjevernom Makedonijom i Srbijom tijekom 2026. godine“, navodi se.
Dodaje se kako neriješeni sporovi i dugotrajne podjele potkopavaju regionalnu stabilnost.
„U Bosni i Hercegovini Sjedinjene Države ostaju predane Daytonskom mirovnom sporazumu te suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Tijekom 2025. godine odlučna američka diplomacija pomogla je okončati najakutniju krizu u BiH od sukoba 1992.-1995., uz očuvanje pravne kohezije i ustavnoga poretka zemlje. Administracija nastoji učvrstiti tu stabilnost te će nastaviti poticati aktere u BiH da izbjegavaju destabilizirajuće i podjelama sklone poteze koji bi mogli ugroziti mogućnosti za unapređenje zajedničke gospodarske agende“, istaknuto je.
Drugi stup politike Trumpove administracije prema Zapadnom Balkanu odnosi se na jačanje američkih komercijalnih interesa u regiji koja pruža gospodarske mogućnosti.
„S populacijom od 18 milijuna stanovnika, regija se nalazi na važnim prometnim koridorima, posjeduje prirodne resurse, rastući tehnološki sektor i kvalificiranu radnu snagu. U suradnji s vladama, Sjedinjene Države poticat će lokalne napore za poboljšanje poslovnog okruženja, smanjenje regulatornih prepreka, jačanje provedbe ugovora i osiguranje transparentnih postupaka javne nabave koji pogoduju američkim tvrtkama“, navodi se.
Administracija, kako se dodaje, daje prioritet suradnji s partnerima na jačanju mehanizama za provjeru ulaganja radi zaštite kritične infrastrukture od predatorskih stranih preuzimanja.
Naglašava se i važnost pristupa tržištu.
„Administracija će raditi na tome da američke tvrtke mogu dati značajan doprinos strateškim infrastrukturnim koridorima, uključujući Jadransko-jonski koridor i Koridor VIII od Jadrana do Crnog mora. Sjedinjene Države podržavat će regionalne forume poput Inicijative triju mora te raditi na proširenju bilateralnih sporazuma, nadograđujući međuvladin sporazum između SAD-a i Srbije iz 2024. godine o energetskoj infrastrukturi“, navodi se.
Ističe se kako međuvladini sporazumi omogućuju američkim tvrtkama učinkovitije natjecanje za strateške projekte u prometu, informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i obrambenoj industriji.
Posebno je izdvojen projekt Južne interkonekcije.
„Ministarstvo će se aktivno angažirati kako bi se regionalni interes pretočio u komercijalne sporazume. Prioritetni projekti uključuju plinovod Južne interkonekcije između Hrvatske i BiH, predloženi plinski interkonektor Srbija – Sjeverna Makedonija, razvoj hidroenergije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, modernizaciju kosovskih termoelektrana na ugljen i projekte plinifikacije ugljena te dodatne prijenosne kabele koji povezuju elektroenergetske mreže Zapadnog Balkana s europskim tržištima“, pojašnjava se.
Naglašava se kako angažman američkog privatnog sektora u tim projektima doprinosi cilju administracije da eliminira ovisnost regije o ruskom plinu te ojača pristup američkom tržištu.
U izvješću se Rusija i Kina opisuju kao države koje šire maligni utjecaj.
„Kina i Rusija aktivno nastoje iskoristiti nestabilnost, korupciju i slabo upravljanje u regiji. Održavanje stabilnosti i širenje komercijalne suradnje snažni su alati za suzbijanje zlonamjernog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Moskva potiče etničke podjele, financira destabilizirajuće aktere i koristi energetske resurse za politički pritisak i slabljenje povjerenja javnosti u zapadne institucije“, navodi se.
Za Kinu se ističe kako širi svoj utjecaj kroz trgovinu, državne kredite, propagandu i partnerstva s elitama.
„Kineske tvrtke često nude niže cijene na natječajima, ali kasnije dolazi do prekoračenja troškova i kašnjenja projekata koji značajno povećavaju stvarne troškove. Fokus administracije na regionalnu stabilnost i gospodarsku suradnju predstavlja najtrajniju obranu od oba oblika miješanja. Zemlje s rastućim gospodarstvima i transparentnim institucijama mnogo su manje podložne manipulacijama“, zaključuje se u izvješću. /HMS/
