ŠOLJIĆ: Realno je očekivati da se Hrvate nakon izbora ponovo pokuša izbaciti iz vlasti

Hoće li se nakon sljedećih izbora ponovo pokušati formirati vlast bez onih koji dobiju većinsku podršku Hrvata u BiH, je li riješenja apstinencija u tom slučau i kako će se pluralizacija hrvatske političke scene u BiH odraziti na predstojećim izborima? O tome je u nastavku ragovora za Hrvatski Medijski Servis govorio bivši predsjednik Federacije BiH Vladimir Šoljić.

On smatra kako je pluralizacija hrvatske političke scene poželjna i u načelu dobra. Kaže kako je to proces, za koji se ne može se reći da počinje npr. u ponedjeljak a završava u petak i ne može se promatrati linearno za sve razine i za sve različite slučajeve.

-Nije isto kod izbora člana Predsjedništva BiH, gradonačelnika jednonacionalne ili mješovite sredine itd. Kad je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH koje pripada Hrvatima na ove izbore prijavila su se dva kandidata za hrvatskog člana predsjedništva i jedan za člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Koliko je sada bošnjačkoj strani lakše realizirati izborni inženjering sada nego na prošlim izborima na kojima su Hrvati imali jednog kandidata a na drugoj Bošnjaci Željka Komšića. U slučaju da bude izabran član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, Slaven Kovačević, u ovakvim okolnostima to može izgledati prividno demokratski. Hoće li hrvatske stranke pokušati naći rješenje da, ipak, bude izabran hrvatski član Predsjedništva a ne član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda odluka je na njima, kaže Šoljić.

Preglasavanje Hrvata najgora krađa

Ako bi po peti put hrvatski član Predsjedništva bio izabran preglasavanjem Hrvata bi li to mogao biti povod da međunarodna zajednica odnosno visoki predstavnik nametnu zakon kojim bi preglasavanjem bilo onemogućen, pita se sugovornik HMS-a.

Ističe kako se preglasavanje ne može nazvati drukčije nego najgori oblik krađe kako je nedavno izjavio u jednoj emisiji Fahrudin Radončić.

-Od njega se takva izjava mogla čuti jer se realizirao u realnom sektoru a ima dovoljno hrabrosti za razliku od onih koji su svoja iskustva sticali u nevladinim organizacijama i sjedenjem u parlamentarnim klupama
nekoliko mandata za redom, ističe Šoljić.

Upitan je li moguće postizbornu vlast formirati na isti način kao što je bio slučaj u vladama tzv. Alijanse i Platforme, Šoljić kaže kako je takvo što realno očekivati.

-To je realno očekivati jer se već najavljuju uvjeti pod kojima Hrvati mogu ući u vlast. Otvoreno se ostavlja mogućnost da se Hrvati „uzmu“ u vlast ako ispune uvjete onih koji smatraju da im pripada pravo određivanja mjere za dio učešća Hrvata u vlasti, kaže.

Kako su prošle hrvatske gubitničke stranke, koje su “uzeli u vlast”?

Podsjeća kako su prošli oni u spomenutim vladama koje je bošnjačka strana „uzela u vlast“ iako su imali minornu podršku hrvatskih glasača dobro je poznato.

-Za one koji su tada bili mladi, ipak, bih rekao da su neki od njih iz svojih ureda izvedeni s lisicama na rukama i tako javno osramoćeni a drugi su završili u zatvoru.

Hrvatima se, kaže sugovornik HMS-a, obećavalo na razne načine puno toga ali se uglavnom radilo o podvalama i prevarama.

-Iznijet ću jedan osobni primjer. Neki međunarodni i domaći faktori nisu bili zadovoljni s politikom HDZ-a BiH -u to vrijeme u vlasti s hrvatske strane nije bilo drugih stranaka- pa su namjeravali promijeniti rukovodstvo pod geslom da treba ukloniti radikale iz stranke a da je nakon toga preuzmu tzv. umjerene snage. U te snage su ubrajali i mene ali sam ja takve ponude odbio smatrajući ih podvalom. Ovo sam morao javno demantirati putem medija kako bi onemogućio daljnje manipulacije mojim imenom. Novine u kojima sam to demantirao zadržao sam u osobnoj arhivi. Oni koji su to prihvatili završili su slično kao i oni koje su „uzeli“ u vladi Alijanse i Platforme. Tzv. radikale smijenio je visoki predstavnik nakon čega je HDZ BiH bio devastiran i obezglavljen, kaže Šoljić.

Obična laž

Jedna od manipulacija je, dodaje, da Hrvati, odnosno HDZ BiH, uopće ne žele promjenu Izbornog zakona jer im to služi za podizanje međunacionalnih tenzija radi mobiliziranja glasača odnosno zadržavanja pozicije od strane aktualne vlasti. -To je, ističe, najobičnija laž ali, dodaje, to ne znači da se s ovakvom situacijom ne može manipulirati.

Apstinencija nije riješenje

U posljednje vrijeme se na hrvatskoj političkoj sceni plasira ideja da bi apstinencija bila najbolji odgovor onima koji bi gubitničke hrvatske stranke uveli u vlast.

Šoljić naglašava kako takvu opciju treba odmah odbaciti.

-Među onima koji zagovaraju apstinenciju nalaze se neki za koje se može tvrditi da su dobronamjerni i stručni ali da ne mogu sagledati situaciju u cjelini. Naime, Hrvati nemaju politički kapacitet blokade vlasti u cjelini nego samo parcijalno što bi ih moglo dovesti u još lošiju poziciju. Dakle, umjesto apstinencije iz vlasti treba zauzeti i poziciju da se ne daju izbaciti iz vlasti, zaključuje sugovornik HMS-a./HMS/