Jedna od besmislica koja se u posljednje vrijeme neprestano eksploatira u pojedinim medijima je “legitimni kandidat”, jer se legitimitet dobiva na izborima.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Demokracija je vladavina naroda, a pod pojmom narod Ustav BiH prepoznaje tri konstitutivna naroda, Bošnjake, Hrvate i Srbe, stoji, uz ostalo, u obrazloženju presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.
U toj se presudi pojam legitimnosti spominje čak 13 puta.
Ustavni sud BiH tako podsjeća “da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa.
U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje”.
Ovo se odnosi na Dom naroda Parlamenta FBiH, ali i na druge, “administrativno-političke razine”, kaže Ustavni sud BiH aludirajući na Predsjedništvo BiH koje, što je jasno iz čl. 5 Ustava BiH, treba predstavljati tri konstitutivna naroda- Bošnjake, Hrvate i Srbe. A njih mogu predstavljati samo oni koje su ta tri naroda izabrali na demokratskim izborima.
Po postojećem Ustavu i, preme presudi Ustavnog suda BiH, neustavnom Izbornom zakonu, za Predsjedništvo BiH kandidirati se mogu svi punoljetni građani RS koji se u kandidaturi za člana Predsjedništva iz RS, izjasne kao Srbi, odnosno kao pripadnici bošnjačkog ili hrvatskog naroda u FBiH za hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. SIP, pri tom, nema zakonske osnove provjeravati kako se netko izjasnio na popisu stanovništva. Moguće je, dakle, da se osoba koja se kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na popisu stanovništva izjasnila kao “Ostali”, “Bosanac”, “Bosanac i Hercegovac”, a da u obrascu koji predaje SIP-u navede da je po nacionalnosti Hrvat i da njegova kandidatura bude prihvaćena. Na žalost, takvu osobu i njezinu manipulaciju nacionalnom pripadnošću štiti Zakon o zaštiti osobnih podataka, a onaj tko bi otkrio podatak o njegovoj nacionalnosti u sustavu IDDEEA-e mogao bi kazneno odgovarati. Drugo, nemoguće je, prije izbora dokazati da će za nekog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva glasovati dominantno Bošnjaci, kako bi se osporila njegova kandidatura. To je, u slučaju Slavena Kovačevića utemeljena pretpostavka s obzirom na to čiji je on kandidat ( DF-a i Željka Komšića) i tko su birači stranke koja ga kandidira. Ali, pretpostavka nije dokaz.
Ne postoji, dakle, zakonska mogućnost da Središnje izborno povjerenstvo Slavenu Kovačeviću poništi kandidatura za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iako se u apelaciji pred Europskim sudom BiH izjasnio kao Ostali, ako u prijavnom obrascu koji predaje SIP-u u rubriku nacionalnost upiše Hrvat. Naime, u BiH ne postoji, kao u nekim drugim zemljama, zakon, koji zabranjuje promjenu nacionalnosti, u određenom razdoblju, kandidatima na izborima.
I tu dolazimo do suštine- pitanja legitimiteta. Legitimitet se ne može steći prije izbora, pa je sam pojam legitimni kandidat, kao što rekosmo na početku teksta besmislen. Onaj kandidat za bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog člana Predsjedništva koji dobije podršku većine bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih glasača je legitimni član Predsjedništva BiH.
Dogodili se, međutim, da i na predstojećim listopadskim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat, za kojeg ne glasa većina hrvatskih birača, već nekih drugih, on neće steći legitimitet onih koje po Ustavu i presudi Ustavnog suda BiH treba predstavljati u Predsjedništvu BiH -Hrvata. Njegov izbor, u tom slučaju trebalo bi najprije osporiti pred Središnjim izbornim povjerenstvom, a ako SIP odbije žalbu, pred drugostupanjskim tijelom- Alpelcijskim odjelom Suda BiH, a ako i to ne rezultira poništavanjem njegova izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda pred Ustavnim sudom BiH, pozivajući se, pri tom na presudu tog suda u predmetu Ljubić i na odgovarajuće odredbe Ustava BiH.
Pri tom se u apelaciji Ustavnom sudu BiH korisno pozvati na slučaj od prije 5 godina koji se dogodio na Kosovu. Naime, tamošnji je Vrhovni sud 2021. godine poništio 4.205 glasačkih listića od osvojenih 6.422 glasa Andrijani Hodžić, kandidatkinji za zastupnicu bošnjačke nacionalne manjine u Skupštini Kosova, nakon što je utvrdio da se radi o glasovima srpskih birača. Nakon ove odluke za zastupnicu bošnjačke nacionalne manjine izabrana je drugorangirana Duda Balje, koja se žalila Vrhovnom sudu Kosova tvrdeći da na izvanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu nije ispoštovana stvarna volja birača bošnjačke nacionalne manjine. Balje je ranije izjavila da je Adrijana Hodžić iz inicijative “Ujedinjena zajednica” na mjesto zastupnice u Skupštini Kosova došla skoro isključivo glasovima Srba.
Ako ni Ustavni sud BiH ne bi poništio izbor za hrvatskog člana Predsjedništva kandidata koji nije dobio legitimitet, povjerenje, dominantno hrvatskih birača posljednja instanca je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. /HMS/
