Visoki predstavnik Christian Schmidt dao je izjavu za austrijski Kurier, gdje je poručio kako je presuda protiv predsjednika RS Milorada Dodika potpuno opravdana.
On je kazao da sankcije Njemačke i Austrije vidi kao početak nove “koalicije voljnih”.
Smatra kako su austrijske sankcije posebno pogodile Dodika, ali da postoje pravne prepreke za sankcioniranje mreže tvrtki koje su navodno povezane s njim i da upravo rade na pronalaženju rješenja.
– Ali te odluke nisu bile izravno upućene njemu. Ja sam u jednoj dopuni Kaznenog zakona naveo da presude Ustavnog suda i odluke visokog predstavnika važe i u Republici Srpskoj i da tamo moraju biti objavljene. Dodik ne voli Ustavni sud, a ni mene – ali to su to ključne institucije Dejtonskog sporazuma. On se suprotstavio toj mojoj dopuni. Ako netko zna voziti brže od dopuštenog ograničenja brzine, mora snositi posljedice – istaknuo je Schmidt.
On je kazao da su tenzije nakon presude samo porasle za Dodika i nekoliko njegovih pristaša.
– Ali vidimo li veliku narodnu pobunu u Republici Srpskoj u njegovu korist? Ne. Mnogi stanovnici RS imaju rodbinu u Beču, Gracu, Minhenu, Frankfurtu, Cirihu… Zato Dodik dobiva vrlo malo podrške za svoj izolacionizam. Osim toga, više nema kontrolu nad sobom, ljudima je rekao: “Ako netko radi za državu Bosnu i Hercegovinu, bit će mu oduzeta imovina”. Pa nismo u Sjevernoj Koreji! Ljudi to ne prihvaćaju – naglasio je.
Schmidt je pojasnio kako je Dodik nekada važio za reformistu i da nije uvijek bio supernacionalist.
– Mnoge stvari koje danas kritizira – kao što je stvaranje državnih institucija – tada je podržavao. Tijekom godina se nešto promijenilo kod njega – naveo je.
Na pitanje što se moglo promijeniti, navodi da je to i pitanje koje ima veze s međunarodnom zajednicom.
– Nakon sredine 2000-tih zavladao je dojam: Zapravo je sve završeno u Bosni i Hercegovini, sada će se ta zemlja sama po sebi razvijati prema EU. U europskim prijestolnicama se o Bosni nije razmišljalo. U međuvremenu je etnonacionalistička politička agenda stekla sve više podrške – a mi smo to svi zajedno previdjeli. U Dodikovoj promjeni sigurno je ulogu odigralo i njegovo konglomeratsko umrežavanje u ekonomiji. Kroz brojna netransparentna poduzeća razvio je različite financijske interese – naglasio je.
Poručuje da ako Dodik želi igrati političku ulogu u BiH, ne može to raditi iz inozemstva.
– Mora biti sposoban za djelovanje i mora biti prisutan, pojavljivati se. Bez obzira gdje se trenutačno nalazi, vjerojatno će uvijek iznova morati ulaziti u zemlju ako iz nje izlazi. A tada dolazi u sukob sa zakonom. Mnogo je naloga za uhićenje u svijetu koji još nisu izvršeni. To ne znači da su postali nevažeći – kazao je Schmidt.
Prokomentirao je i navode da će Dodik Dodik nestati u Rusiji.
– Mislite da bi mogao dobiti stan pored Asada? Onda bi Dodik vjerojatno odmah ostao tamo kada je prije nekoliko dana posjetio Moskvu. Ali, naravno, ne mogu vam reći tko što planira – odgovorio je.
Na pitanje bi li netko bolji došao ako se Dodik povuče ili isti, on je citirao Jeana Moneta.
– Ne znam hoće li biti bolje ako bude drugačije. Znam samo da mora biti drugačije ako želimo da bude bolje – kazao je.
Kazao je da su sankcije Austrije pravi problem za Dodika.
– To je pravi problem za Dodika, jer je Beč volio koristiti kao mjesto sastanaka za razne susrete. Osim toga, simbolična vrijednost tog poteza je velika. I Njemačka je najavila sličnu zabranu. Ovdje vidim početak nove “koalicije voljnih”“.
Novinarka je istaknula kako bi sankcije morale obuhvatiti i mrežu tvrtki povezanih s Dodikom u inozemstvu koju je Schmidt spomenuo te napomenula da je u SAD-u, na primjer, zabranjeno surađivati s tvrtkama povezanim s njim.
“U nekim zemljama EU pa i u Austriji, postoje pravne prepreke za to. Upravo radim na pronalaženju rješenja”, odgovorio je Schmidt.
Međutim, on je podcrtao da se za Dodika blokade već sada javljaju i time što u Republici Srpskoj praktično više nema europskih ekonomskih poticaja.
– Ali ne želimo ni da ta regija ostane bez investicija, jer tada još više mladih ljudi odlazi. A to je već sada najveći problem koji Bosna i Hercegovina ima – naglasio je.
Mišljenja je kako nema opasnosti od rata i da je situacija stabilna.
– Većina ljudi ovdje – to pokazuju i istraživanja – ne želi da se zemlja raspadne. Ali upravo ovdje u Sarajevu nekada nismo na vrijeme prepoznali da dolazi rat. Ljudi su nesigurni i strahuju da će ih međunarodna zajednica opet zaboraviti. Njihov odgovor na to, međutim, nije da uzmu oružje – jer ga ionako jedva ima – nego da odu – naglasio je.
Mišljenja je da BiH nakon dvadeset godina vidi opipljivu europsku integraciju.
– Smatram da je austrijski model postupnog približavanja jedini realan put. Bosna i Hercegovina još nije ni pravno, ni politički, ni ekonomski spremna da brzo postane punopravna članica. Reći: “Sad vi provedite naših desetine tisuća propisa pa ćemo vam se javiti” – tako svijet funkcionira. Ne više – naveo je na kraju Schmidt. /HMS/
