Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) upozorila je da bi posljednja rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH protiv IDDEEA-e i Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) mogla ozbiljno ugroziti funkcioniranje ključnih državnih sustava, uključujući naplatu javnih prihoda, rad pravosuđa, digitalne usluge i pravnu sigurnost građana i gospodarstva.
Kako navode iz IDDEEA-e, nije riječ o pojedinačnom sporu između dvije institucije niti o tehničkom pitanju zaštite podataka, već o odlukama koje izravno pogađaju funkcioniranje ključnih sustava države BiH i koje mogu proizvesti ozbiljne posljedice po proračun BiH, pravosuđe, gospodarstvo i pravnu sigurnost građana.
Ističu da Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH nema zakonsku nadležnost zabranjivati izdavanje kvalificiranih elektronskih potpisa niti vršiti nadzor nad radom ovjeritelja.
Navode da je Zakon o elektronskom potpisu BiH po tom pitanju potpuno jasan te da član 20. propisuje da nadzor nad radom ovjeritelja vrši nadležni organ pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, dok član 21. propisuje da upravo taj organ može, ukoliko postoje zakonski razlozi, zabraniti pružanje usluga ovjeritelja.
– Dakle, Zakon je potpuno jasan. Ne Agencija za zaštitu osobnih podataka ili njen direktor Dragoljub Reljić, koji je od prošle godine u tehničkom mandatu – navodi se u priopćenju IDDEEA-e.
Ističu da su, uprkos tome, donesena rješenja kojima se, kako tvrde, praktično preuzimaju nadležnosti drugog državnog organa i izravno blokiraju sustavi koji godinama funkcioniraju u BiH.
Posebno zabrinjavajućim smatraju činjenicu da je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, kao jedini nadležni organ u ovoj oblasti, u više formalnih akata potvrdilo da IDDEEA i UNO BiH ispunjavaju sve zakonske, sigurnosne i tehničke uvjete za izdavanje kvalificiranih elektronskih potpisa te da u provedenim nadzorima nisu utvrđene nikakve nepravilnosti.
Naglašavaju da nije riječ o novim ili budućim sustavima, već o sustavima koji su već godinama uspostavljeni, funkcionalni i integrirani u ključne državne procese, uključujući fiskalni sustav, pravosuđe i druge javne servise.
– Intervencija u već uspostavljen sustav proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od običnog regulatornog postupanja. Dakle, ovdje nije riječ o ispravljanju nezakonitosti, nego o izravnom prekoračenju nadležnosti – navedeno je u priopćenju.
Dodaju da cijeloj situaciji posebnu težinu daje činjenica da sve dolazi neposredno nakon odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/25, kojom je utvrđeno da oblast elektronske identifikacije, kvalificiranih elektronskih certifikata i sustava digitalnog povjerenja predstavlja isključivu nadležnost države BiH te da entiteti nemaju ustavni kapacitet uspostavljati paralelne sustave u toj oblasti.
Podsjećaju da je, uprkos toj odluci, na entitetskoj razini usvojen novi zakon kojim se uređuje upravo oblast elektronske identifikacije, elektronskih dokumenata i usluga povjerenja, čime je, kako navode, ponovo otvoren pokušaj preuzimanja prostora koji je Ustavni sud BiH već definirao kao isključivu državnu nadležnost.
Kako upozoravaju, posljednja rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH ne mogu se posmatrati izolirano jer njihov izravni efekat predstavlja zaustavljanje državnih institucija u vršenju poslova koji su, po odluci Ustavnog suda BiH, isključivo državni.
– Kada entiteti ne mogu preuzeti ovu oblast kroz zakon, a državnim institucijama se administrativnim putem onemogućava da je vrše, rezultat je isti, jer država ostaje bez operativnog kapaciteta, dok prostor ostaje otvoren za paralelne entitetske i privatne strukture – istaknuto je u priopćenju.
Iz IDDEEA-e još upozoravaju da se ovim ugrožava sustav UNO BiH, kroz koji tisuće kompanija svakodnevno podnose PDV prijave, carinske prijave i druge fiskalne obveze koristeći kvalifikcirane elektronske potpise, čime se izravno dovodi u pitanje kontinuitet podnošenja prijava i redovnih uplata PDV-a u proračun BiH.
Istovremeno, navode da je ugrožen i pravosudni sustav BiH, jer je IDDEEA uspostavila sustav kvalificiranih elektronskih potpisa u više od 100 pravosudnih institucija širom BiH, gdje tisuće sudaca, tužitelja i službenika svakodnevno koriste elektronske potpise za donošenje odluka, razmjenu akata i vođenje postupaka.
Također upozoravaju da ozbiljna šteta prijeti i gospodarstvu BiH, budući da su gospodarski subjekti godinama ulagali sredstva u kvalificirane elektronske potpise i prilagođavali poslovanje sustavima koje su uspostavile državne institucije.
Dodaju da se otvara i pitanje pravnog statusa svih kvalificiranih elektronskih potpisa koji su godinama izdavani i korišteni u pravnom prometu BiH, uključujući već zaključene pravne poslove, podnesene PDV prijave, sudske akte i druge pravne radnje zasnovane na tim certifikatima.
Ocjenjuju da takva pravna nesigurnost predstavlja ozbiljan udar na povjerenje građana i gospodarstva u pravni sustav BiH te upozoravaju da se istovremeno otvara prostor za buduće tužbe gospodarskih subjekata protiv BiH zbog posljedica koje bi ovakve odluke mogle proizvesti.
U priopćenju se navodi i da ovakvo postupanje predstavlja opasan institucionalni presedan kojim organ bez izričite zakonske nadležnosti može, kroz pojedinačni upravni akt, faktički suspendirati izvršenje zakona BiH i blokirati rad državnih institucija.
IDDEEA je najavila da će odmah pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i zatražiti hitno stavljanje spomenutih rješenja van snage, kao i da će koristiti sva domaća i međunarodna pravna i institucionalna sredstva radi zaštite zakonitosti rada državnih institucija i sprečavanja urušavanja sustava koji su građeni godinama.
– Ovo pitanje više nije samo pravno pitanje između dvije institucije. Ovo je pitanje zaštite ustavnog poretka BiH, zaštite državnih nadležnosti i zaštite pravne sigurnosti građana i gospodarstva. Ako se danas dozvoli da organ bez zakonske nadležnosti suspendira sustave države, sutra ni jedna državna nadležnost više neće biti sigurna – zaključeno je u priopćenju IDDEEA-e./HMS/
