Više od 43 posto svjetske proizvodnje nafte dolazi iz zemalja pogođenih sukobima, pokazuju Reutersovi izračuni, dok rat s Iranom, sukob Rusije i Ukrajine te poremećaji u drugim državama stvaraju dosad najveću krizu u globalnoj opskrbi naftom.
Zemlje pogođene tim sukobima prošle su godine proizvodile oko 45 milijuna barela nafte dnevno, što je činilo više od 43 posto ukupne svjetske ponude, prema Reutersovim izračunima koji se temelje na podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Kriza se posebno produbila nakon što su prije šest mjeseci američki i izraelski napadi na Iran izazvali ozbiljne poremećaje u proizvodnji i transportu nafte iz Perzijskog zaljeva, bez jasnih naznaka kada bi se situacija mogla normalizirati.
Istodobno je rat Rusije i Ukrajine doveo do smanjenja proizvodnje i prerade nafte, uključujući i susjedni Kazahstan, dok su dodatni pritisak na tržište stvorili sukobi u Libiji i američka ograničenja izvoza venezuelske nafte početkom godine.
Svi poremećaji nisu se događali istodobno. Saudijska Arabija dio izvoza preusmjerava prema Crvenom moru, dok izvoznici iz Zaljeva pokušavaju pronaći alternativne načine transporta koji zaobilaze Hormuški tjesnac.
Analitičari procjenjuju da trenutačni poremećaj u izvozu nafte iz Zaljeva iznosi između pet i sedam milijuna barela dnevno. Rizici za globalnu opskrbu ipak ostaju visoki, što su pokazali i napadi u Crvenom moru te u blizini egipatskog Sueskog kanala tijekom srpnja.
Ratovi u Zaljevu i Ukrajini istodobno su smanjili globalne kapacitete prerade nafte za oko deset posto./HMS/
