Prvi put u zabilježenoj povijesti, broj ljudi starijih od 65 godina premašio je broj djece mlađe od pet godina na globalnoj razini, pokazuju novi podaci američkog Biroa za popis stanovništva (U.S. Census Bureau).
Ovaj globalni pad nataliteta, uz istodobno produljenje životnog vijeka, stvara demografsku inverziju za koju se predviđa da će se produbljivati desetljećima koja dolaze. Riječ je o snažnom trendu koji već sada mijenja povijesnu ravnotežu između radno sposobnog stanovništva i starijih osoba.
Brzina i razmjeri ove promjene su zapanjujući i odražavaju veličinu izazova s kojima će se društva suočiti u skrbi za starije osobe i održavanju mirovinskih sustava. Više od 71 posto svjetskog stanovništva u 2023. godini živjelo je u zemljama sa stopom fertiliteta na ili ispod razine od 2,1 djeteta po ženi – praga potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva.
Za usporedbu, prije samo deset godina (2013.) taj je udio iznosio 45 posto. Stručnjaci ističu da je svijet do ove prekretnice stigao mnogo ranije nego što su demografi donedavno očekivali.
Predviđa se da će broj osoba starijih od 65 godina porasti s 852 milijuna, koliko se očekuje u 2025. godini, na čak dvije milijarde u 2060. godini. Zapanjujući je podatak da će samo povećanje broja starijih osoba činiti oko 55 posto ukupnog rasta svjetskog stanovništva u tom razdoblju. Istodobno se očekuje da će ukupna svjetska populacija porasti s 8,13 milijardi na 10,23 milijarde.
Nizak natalitet više nije rezerviran samo za bogate
Era niskog nataliteta proširila se daleko izvan granica razvijenih država. Kina i Indija, dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, sada imaju stope fertiliteta ispod praga od 2,1 djeteta. Bangladeš, Meksiko i Vijetnam također su među mnogoljudnim državama koje su od 2013. godine pale ispod ove razine.
U mnogim zemljama ovaj pad stvara ono što se u izvješću naziva „zamkom fertiliteta“. Manje generacije mladih dolaze nakon većih generacija starijih, što ubrzava ukupno starenje stanovništva i, u nekim mjestima, vodi prema konačnom smanjenju broja stanovnika.
To u praksi znači manje potencijalnih radnika koji bi trebali uzdržavati sve brojniju stariju populaciju, što će stvoriti ogroman pritisak na zdravstvene sustave, tržište rada i dugotrajnu skrb.
Europa najstarija, ali Azija najbrže stari
Iako Europa ostaje regija s najstarijim stanovništvom na svijetu, najveći brojčani pomak tek slijedi na drugim kontinentima:
Azija: Očekuje se da će broj osoba starijih od 65 godina u Aziji porasti sa 487 milijuna na nevjerojatnih 1,24 milijarde do 2060. godine, što čini otprilike dvije trećine ukupnog globalnog rasta u ovoj dobnoj skupini.
Afrika: Iako ostaje uvjerljivo najmlađa regija, predviđa se da će se njezina populacija starija od 65 godina više nego učetverostručiti – sa 60 milijuna na 249 milijuna do 2060. godine, čime će po broju starijih osoba nadmašiti Europu (214 milijuna).
Na globalnoj razini, udio osoba starijih od 65 godina do 2060. godine gotovo će se udvostručiti – s današnjih 10,5 posto na 19,6 posto.
Ipak, izvješće naglašava da rastući udio starijih građana ne mora značiti katastrofu. Produljenje životnog vijeka predstavlja jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća prošlog stoljeća: bilježi se drastično manje smrtnih slučajeva u ranoj i srednjoj životnoj dobi, a sve više ljudi doživi duboku starost.
Osim toga, starije osobe rjeđe čine kaznena djela, a mnoge od njih mogu (i žele) ostati aktivne na tržištu rada te tako pomoći u rješavanju kroničnog nedostatka radne snage. Njihov doprinos društvu neprocjenjiv je i kroz volontiranje te brigu o unucima i zajednici.
Demografske promjene mogle bi prisiliti društva da promijene paradigmu i počnu promatrati starost kao ekonomski resurs, a ne isključivo kao trošak. Uz dobru preventivnu zdravstvenu zaštitu, dulji radni vijek i poslove prilagođene starijim generacijama, produljeni ljudski životni vijek mogao bi se pretvoriti u zdravije i ekonomski najkorisnije godine.
Ako želiš, mogu ga također jezično prilagoditi hrvatskom novinarskom stilu (više kao tekst za portal ili novine, s prirodnijim hrvatskim izrazima i naslovom). /HMS/
