Monografija “Florijan Mićković – A 60 years journey”, koja donosi sveobuhvatan pregled šest desetljeća umjetničkog stvaralaštva jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih kipara predstavljena je u petak u Mostaru.
Monografija donosi pregled šest desetljeća umjetničkog rada Florijana Mićkovića, autora koji je svojim skulpturama ostavio snažan i prepoznatljiv trag u kulturnom prostoru Mostara, Bosne i Hercegovine i svijeta.
Tim povodom, autor monografije, Florijanov sin Vladimir Mićković, koji je i sam umjetnik, istaknuo je kako je riječ o djelu koje je posvećeno njegovom ocu te da monografija prati šest desetljeća njegove umjetničke karijere.
– Podijeljena u deset poglavlja, svako poglavlje obrađuje kao jedan životni period – od odrastanja na Carini u Mostaru, preko studija u Zagrebu, putovanja u Rim i London, pa i dobivanja stipendija za London. Na kraju, to je Mostar i ljubav prema gradu koja je prevagnula, pa se otac vratio u Mostar, gdje je proveo ostatak života. Smatram da je svoj život ispunio veoma kvalitetno – rekao je on.
Kazao je kako je Florijan Mićković imao tri sina koji su također posvećeni umjetnosti te da su svi završili Akademiju likovnih umjetnosti.
Istaknuo je da je jedno od poglavlja monografije posvećeno upravo obitelji koju je Florijan stvorio i njenoj povezanosti s umjetničkim nasljeđem.
– Uživao sam u tome jer sam na ovaj način ponovno počeo prizivati uspomene na oca, koji je preminuo prije pet godina, ali i na majku, koja je u mladosti pjevala, bavila se projektiranjem zgrada, umjetnošću i pisala ljubavne priče za ‘Arenu’ šezdesetih godina. Na neki način sam ponovno rekonstruirao njihov život, njihovo upoznavanje i vrijeme šezdesetih i sedamdesetih godina, sve ono što je tada u Mostaru sjalo – od poezije, likovne umjetnosti, kiparstva i slikarstva do arhitekture. Jedini otežavajući segment bio je taj što je očev atelje izgorio 1992. na 1993. godinu, pa je velik dio materijala, plakata i svega što je pripremao za buduće izložbe i arhivu nestao u požaru – pojašnjava autor.
Kazao je kako je, unatoč gubitku velikog dijela materijala, uspio pronaći dio plakata, prospekata i kataloga te ih objediniti u monografiju od 176 stranica.
Istaknuo je da ta brojka nije slučajna, budući da je njegov otac bio visok 176 cm, pa je želio da svaka stranica simbolično prati njegov životni „rast”.
Dodao je kako je u cijelom procesu nastojao pronaći i naglasiti simboliku u svakom detalju.
Autor je pojasnio kako je monografija već distribuirana na više adresa, uključujući i mjesta izvan Bosne i Hercegovine.
Dodao je da je kontaktirao i knjižnice te nacionalne muzeje, pa je monografija već upućena na desetak do petnaest adresa, gdje bi trebala služiti istraživačima i ljubiteljima umjetnosti, posebno onima koji se bave umjetnošću jugoistočne Europe i mediteranskog prostora.
Monografiju objavljuje organizacija Beskrajno naslijeđe – Infiniti Heritage iz Mostara. Urednik izdanja je Vladimir Mićković, uz asistenciju Ivane Mićković, dok tekstove potpisuje više autora iz regije. Vizualni identitet oblikovao je Manlio Napoli, a izdanje je tiskano 2026. godine.
Predsjednik Udruženja Beskrajno naslijeđe – Infiniti Heritage Suad Dugalić istaknuo je kako je objavljivanje monografije od iznimne važnosti, osobito u vremenu kada je umjetnost, prema njegovim riječima, nepravedno potisnuta na margine društva.
Naglasio je potrebu da se takvo stanje mijenja te da društvo treba snažnije podupirati kulturu i stvaralaštvo kroz što više sličnih monografskih izdanja.
– Monografija, kao i sve aktivnosti vezane uz kulturno-povijesnu baštinu, umjetnost i sve ono što čini dio naše prošlosti, od iznimne su važnosti jer nas upravo takve vrijednosti, na kraju krajeva, čine ljudima. Florijana svi, barem iz moje generacije, pamtimo kao dobrog učitelja i profesora, a kako smo odrastali, tako smo ga sve više upoznavali i kao umjetnika. Smatram da ova knjiga nije tek klasična monografija s faktografskim prikazom činjenica i djela, nego cjelovit prikaz njegova životnog puta – od odrastanja do izrastanja u vrhunskog umjetnika, jednog od najznačajnijih kipara Bosne i Hercegovine i cijele regije – zaključio je Dugalić.
Florijan Mićković rođen je u Mostaru 26. travnja 1935. godine, a preminuo je 2021. godine. Studij kiparstva završio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1962. godine, u klasi Antuna Augustinčića. Tijekom svoje bogate karijere djelovao je kao kipar i slikar, izlagao u zemlji i inozemstvu, te realizirao niz javnih skulptura koje su postale dio urbanog identiteta brojnih sredina.
Nakon promocije u Mostaru, monografija će biti predstavljena i u Sarajevu te Zagrebu./Fena/HMS/
