Nakon sedmotjednog posta, pravoslavni kršćani danas slave Uskrs, spomen na uskrsnuće Isusa Krista koje predstavlja ne samo pobjedu života nad smrću, nego služi i kao podsjetnik na Isusovu ljubav i žrtvu za čovječanstvo.
Pravoslavni vjernici Uskrs slave u nedjelju poslije prvog proljetnog punog mjeseca, a datum praznovanja određen je po Julijanskom kalendaru.
Uskrs (Vaskrs) je najveći kršćanski blagdan u godini, dan kada je Isus Krist pobijedio smrt. Vjernici vjeruju da je Isus svojim uskrsnućem (vaskrsenjem) ljudima otvorio put u vječni život te se stoga tjedan po Uskrsu naziva Svijetlim tjednom.
Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri kako bi se time pokazalo da je Isus Krist, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Za ovaj blagdan vezuje se običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, simbol Isusov izlaska iz groba i ponovnog rađanja.
Prvo obojeno jaje, koje je po pravilu crvene boje, ostavlja se na stranu do sljedećeg Uskrsa (Vaskrsa) i pridaje mu se posebna važnost. Prvo jaje se smatra “čuvarkućom”, odnosno zaštitnikom kuće i zdravlja. Crvena boja simbolizira Isusovu prolivenu krv na Golgoti, ali i boju ‘vaskrsenja’.
Pravoslavni kršćani Uskrs slave tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.
Prvi ponedjeljak nakon Vaskrsa je Pobusani ponedjeljak, poznat još i kao zadušnice dan posvećen mrtvima.
Uskrsno slavlje počinje poslije jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju riječima “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”.
Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile su uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega./Hina/HMS/
