Foto: RTV Herceg Bosne

VIDEO PAVKOVIĆ: Mate Boban je morao odstupiti i zbog pisma kardinalu Kuhariću

Autor monografije „1860 dana“ Jozo Pavković je u emisiji Kompas RTV HB rekao kako Mate Boban na dramatičnom livanjskom skupu nije svojevoljno napustio dužnost predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne, nego da je njegov odlazak bio rezultat političkog pritiska. Kao razlog naveo je i pismo kardinalu Franji Kuhariću, u kojemu mu je zamjerio odnos prema BiH te blagonaklonost prema bošnjačkoj strani.

„Vatikan je to jako zamjerio, državni vrh u Hrvatskoj, a da ne kažem Katolička crkva. To je bila jedna kombinacija s tim što je on bio neprihvatljiv Bošnjacima ili međunarodnoj zajednici. A zamislite, on je neprihvatljiv, a prihvatljivi su recimo Karadžić, Milošević i svi drugi akteri koji su potpisivali Washingtonski sporazum. Tvrdim da je morao podnijeti ostavku“, istaknuo je Pavković.

Zoran Butnić kao nasljednik

Kazao je kako je Boban teško prihvatio odlazak s dužnosti i priželjkivao povratak, do kojega ipak nije došlo. „Predsjedničko vijeće je preuzelo njegovu funkciju. Nakon nekog vremena je dogovarano tko će biti umjesto Bobana, pa je bilo predloženo da to bude Zoran Buntić. To javnost mislim da i ne zna, a HDZ je preuzeo Božo Rajić, kazao je Pavković.

Komentirao je i presudu Haaškog suda vojnom i političkom vodstvu Republike i naglasio kako je njezino tumačenje u javnosti iskrivljeno te da se odgovornost pojedinaca neopravdano prenosi na cijelu Herceg-Bosnu. Smatra kako se hrvatska strana previše pomirila s takvim tumačenjem iako se presuda odnosi na određeno razdoblje i područje, a ne na Herceg-Bosnu kao cjelinu.

Revizija presude nužna

„Što se tiče datuma presude 29. studenoga ništa nije slučajno. Mi smo tu kapitulirali“, rekao je Pavković i dodao kako je potrebno jasno govoriti o ulozi Herceg-Bosne u obrani BiH te ne prihvaćati poistovjećivanje odgovornosti pojedinaca s odgovornošću cijelog kolektiva.

„Unijeli smo ju u temelje Federacije, unijeli smo ju u temelje države i mi moramo biti ponosni na ono što smo radili, a ne slegnuti glavu i gotovo prihvatili UZP.“ Pavković je poručio kako je nužna revizija presude te da je upravo ona bila jedan od motiva za pisanje knjige.

Naglasio je kako je Herceg-Bosna djelomično utemeljena i zbog zahtjeva međunarodne zajednice. Kazao je kako su tadašnji mirovni planovi predviđali preustroj BiH u zajednicu triju republika, a njihovo prihvaćanje trebalo je potvrditi u parlamentima. Budući da Hrvati tada nisu imali vlastiti parlament, osnivanje Herceg-Bosne omogućilo im je da dobiju predstavničko tijelo i sudjeluju u prihvaćanju tih planova.

Hrvatski zastupnici fašisti

Pavković se prisjetio i Ustavotvorne skupštine Federacije BiH, održane 1. travnja 1994. u Sarajevu, kojoj je osobno nazočio. Ispričao je kako je dolazak hrvatskih zastupnika iz Splita vojnim zrakoplovom više puta odgađan te kako je na kraju, nakon pritisaka, njih 44 stiglo u Sarajevo.

Kazao je kako predsjednik Skupštine Miro Lazović nije želio započeti zasjedanje dok je ondje bio Jadranko Prlić, koji je potom, u pratnji Krešimira Zubaka, napustio dvoranu te je dodao kako je ustupak već tada učinjen. Dodatne reakcije izazvala je izjava Rasima Kadića, koji je hrvatske predstavnike nazvao fašistima. Pavković se prisjetio kako su hrvatski zastupnici zatražili postavljanje zastave Herceg-Bosne jer je u dvorani nije bilo te da je pronađena zastava s prvim bijelim poljem i postavljena.

Herceg-Bosna nije završena priča

Kazao je kako priča o Republici Herceg-Bosni nije završena sve dok Hrvati ne budu ostvarili punu ravnopravnost u BiH.

„Vrijednosti Herceg-Bosne moramo promovirati. Ne smijemo potiho govoriti o Herceg-Bosni. Ja se nadam da će i mediji i političari i sva javnost u budućnosti biti puno glasniji“, poručio je Pavković.

Pavković je dugogodišnji glavni urednik Večernjeg lista BiH, ratni fotoreporter i jedan od rijetkih novinara koji je tijekom rata obišao gotovo sva ratišta u Bosni i Hercegovini. U monografiji „1860 dana“ sačuvao je dio bogate fotografske arhive nastale tijekom ratnih godina.

Ekskluzivne fotografije

Emisija je bila specijal posvećen Herceg-Bosni, a gledateljima su predstavljene brojne fotografije iz cijele Herceg-Bosne, ali i bošnjačkih i srpskih područja, od kojih su mnoge prvi put prikazane javnosti. Fotografije svjedoče o zbivanjima na prvim crtama bojišnice, u opkoljenim enklavama i među ljudima koji su se svakodnevno borili za opstanak. Obuhvatile su gotovo sve prostore Herceg-Bosne među kojima su Mostar, Ravno, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Posušje, Čitluk, Međugorje, Neum, Stolac, Čapljina, Uskoplje, Bugojno, Rama, Konjic, Jablanica, područje Lašvanske doline, Lepeničke doline, Žepče i Usora, Posavina, Vareš, Kakanj, Sarajevo, Tomislavgrad, Kupres, Livno, Grahovo, Glamoč, Jajce, Drvar, Mrkonjić Grad, Bihać, Banja Luka…/HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

BiH

Lokalno

Svijet

Sport

Kultura

Magazin

Crna kronika

Zdravlje