OSTAJU BEZ FINANCIJSKE PODRŠKE Koje medije u BiH je financirao USAID?

Suspenzija donatorske pomoći Sjedinjenih Država imat će dalekosežne posljedice po medijski sektor u Bosni i Hercegovini, posebno po neovisne i istraživačke medije, kazala je u razgovoru za Fenu Milica Samardžić, izvršna direktorica udruženja “Umbrella” koje okuplja 13 navodno neprofitnih medija iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.

Među medijima koji su članovi udruženja Umbrella su i portali Tačno.net, Spin.info, Inforadar, Hercegovina.info, Gerila, Žurnal, Capital, Direkt, eTrafika.net. Fokus, Infoveza, Interview, saznaje Hrvatski Medijski Servis.

Jedna od prvih odluka novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa bila je suspenzija strane pomoći na 90 dana.

– U skladu sa izvršnom naredbom predsjednika Trumpa o ponovnom ocjenjivanju i usklađivanju američke strane pomoći, obustavljena je sva pomoć iz Sjedinjenih Država koja se financira ili putem Ministarstva vanjskih poslova ili Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) radi revizije. Pokrećem reviziju svih programa strane pomoći kako bi se osiguralo da su efikasni i u skladu s vanjskom politikom SAD prema agendi ‘America First’ – poručio je američki državni tajnik Marco Rubio.

Samardžić navodi da bi neki, kako kaže, neovisni mediji u BiH mogli biti prisiljeni zatvoriti svoje redakcije ili značajno smanjiti rad i broj zaposlenih što bi dovelo do smanjenja medijskog pluralizma, odnosno manju produkciju kvalitetnog, istraživačkog i analitičkog novinarstva.

– Ako se smanji broj neovisnih medija, u javnom prostoru će onda biti dominantni državni i komercijalni mediji, koji često imaju političke ili poslovne interese, što će dovesti do homogenizacije informacija i ograničenja kritičkog novinarstva. Ukoliko neovisni mediji budu oslabljeni, bez snažnih redakcija koje provjeravaju činjenice javni prostor će biti otvoreniji za širenje lažnih vijesti, propagande i teorija zavjere – kaže Samardžić.

Istovremeno, dodaje, moguće je da će se pojaviti novi oblici financiranja kroz digitalne pretplate, domaće grantove ili druge međunarodne donatore.

– Kao što sam već navela neovisni mediji će morati inovirati i razvijati održive modele financiranja, uključujući članarine i pretplate gdje je zaista bitna edukacija publike o važnosti podrške neovisnom novinarstvu, crowdfunding i donacije, partnerske projekte s međunarodnim organizacijama, te monetizaciju putem online platformi, specijaliziranih servisa i ekskluzivnog sadržaja. Međutim, mislim da ovim momentima treba i državu Bosni i Hercegovinu, odnosno institucije pozvati na odgovornost, jer nemamo sistemsku državnu podršku za pluralizam medijskih sadržaja, što otežava rad neovisnih i istraživačkih medija – rekla je Samardžić.

Smatra da bi uloga države u ovom kontekstu trebala biti ključna u osiguravanju fer uvjeta za novinarstvo, ali trenutna situacija pokazuje da za razliku od europskih zemalja gdje država često pruža financijsku podršku neovisnim medijima kroz grantove ili fondove za pluralizam, u BiH takav sistem ne postoji. Upravo zbog toga neovisni mediji se uglavnom oslanjaju na međunarodne donacije, komercijalni mediji ovise od oglašivača, dok se državna podrška primarno usmjerava na javne servise (BHRT, RTRS, FTV), koji se konstantno suočavaju s financijskim problemima i političkim pritiscima.

– U BiH ne postoji zakonski okvir koji bi jamčio transparentnu raspodjelu javnih sredstava za medije, tako da se javni proračuni županija, gradova i općina često koriste za financiranje medija bliskih vlastima, dok neovisni mediji ostaju bez podrške. Bez promjena u ovom pristupu, neovisni novinari će ostati prepušteni međunarodnim donatorima i nesigurnim tržišnim uvjetima, što dugoročno ugrožava medijsku slobodu i demokraciju u zemlji – kazala je Samardžić u razgovoru za Fenu./HMS/