Prijedlog Europske komisije da se ubrza put Srbije prema članstvu u Europskoj uniji neće dobiti potrebnu potporu država članica, što ukazuje na sve dublji jaz oko načina na koji bi zemlje kandidatkinje trebale zaslužiti ulazak u blok.
Komisija će ove srijede na sastanku veleposlanika u Bruxellesu zatražiti odobrenje za otvaranje novog pregovaračkog “klastera”, no nekoliko je vlada skeptično, a Nizozemska je spremna uložiti veto, potvrdilo je za Politico pet diplomata i dužnosnika koji su željeli ostati anonimni kako bi mogli razgovarati o osjetljivim temama.
Ovo neslaganje odražava širu raspravu o samoj svrsi proširenja EU. Prema riječima dvojice dužnosnika, Komisija sve više vidi proširenje kao geopolitički alat kojim bi potaknula zemlje u susjedstvu da se okrenu Europi i udalje od suparničkih sila. S druge strane, neke članice strahuju da bi se kandidate moglo nagraditi prije nego što ostvare dovoljan napredak u demokratskim i pravosudnim reformama.
Otvaranje trećeg klastera pokrenulo bi pregovore o usklađivanju srpskih propisa o prekograničnim uslugama s jedinstvenim tržištem EU, što uključuje priznavanje stručnih kvalifikacija i mjere za olakšavanje poslovanja preko granica.
“Otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima Srbije s EU odavno se trebalo dogoditi”, izjavio je Nemanja Starović, srbijanski ministar za europske integracije. “Srbija na ovoj točki stoji gotovo pet godina. Teško je tvrditi da sve reforme koje je srpska državna uprava provela od 2022. godine ne zaslužuju barem ovaj skromni napredak u procesu.”
Ponovno odgađanje odluke, dodao je, predstavljalo bi propuštenu priliku za poticanje budućih reformi i “bilo bi najbolji mogući poklon antieuropskim političkim snagama, kako u Srbiji, tako i diljem kontinenta.”
Komisija se uglavnom slaže s tom ocjenom. Dužnosnici u Bruxellesu dugo su preporučivali otvaranje klastera, ali za odluku je potrebna jednoglasnost svih 27 država članica, a napredak je zaustavljen zbog zabrinutosti oko stanja ljudskih prava u Srbiji.
Nizozemska se protvi
Nizozemska će se, međutim, i dalje protiviti otvaranju novih mogućnosti za Srbiju na njezinu sadašnjem putu, a diplomati iz još dviju zemalja članica EU izjavili su kako je malo vjerojatno da će se inicijativa za otvaranje novog klastera uskoro pomaknuti s mrtve točke.
Jedan od njih rekao je da bi napredak u kandidaturi zemlje koja održava bliske odnose s Rusijom poslao pogrešnu poruku dok Ukrajina i Moldavija tek trebaju otvoriti sve svoje formalne pregovaračke klastere.
Jedan diplomat kritičan prema planu izjavio je da ideja o proširenju kao “geopolitičkom alatu” za zadržavanje Srbije funkcionira samo “dok stvarno ne uđu, a onda to postane glavobolja geopolitičkih razmjera.”
Proturječne ocjene
Prošlog mjeseca beogradski parlament izglasao je niz amandmana kojima se ublažavaju kontroverzni zakoni koje je vladajuća stranka donijela početkom godine, a za koje su pravni stručnjaci tvrdili da potkopavaju neovisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Uz to, dužnosnici ističu gotovo dvadesetak zakonskih izmjena usvojenih radi usklađivanja s pravilima EU, uključujući jačanje upravljanja fondovima EU i prilagodbu unutarnjem tržištu bloka.
Ipak, čini se da procjene same Komisije upućuju na različite zaključke. U internom dokumentu koji je poslan veleposlanicima uoči sastanka u srijedu, a u koji je Politico imao uvid, Komisija je navela da je “Srbija nedavno provela značajne elemente obveza” koje je preuzela prema Bruxellesu.
Ukratko, “nakon ovih poteza Komisija ocjenjuje da je Srbija ispravila nazadovanje koje se dogodilo” kada su zakoni prvi put uvedeni u siječnju te da bi njezina kandidatura trebala napredovati.
Međutim, samo nekoliko tjedana ranije, u povjerljivom izvješću o Srbiji do kojeg je došao Politico, Komisija je izvijestila o značajnim zabrinutostima za ljudska prava, upozorivši da se “pritisak na organizacije civilnog društva i novinare pojačao, uključujući klevetničke kampanje protiv pojedinaca i organizacija koje se zalažu za vladavinu prava i borbu protiv korupcije.”
Analiza je pokazala da “nije bilo napretka u nizu velikih slučajeva korupcije”, uključujući istrage oko urušavanja betonske nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi, što je pokrenulo prosvjedni pokret diljem zemlje.
Ako ne bude odluke o otvaranju klastera, Komisija će se okrenuti drugim načinima nagrađivanja Beograda za pravne promjene, rekla su dvojica dužnosnika. Priprema se popis opcija, iako je malo vjerojatno da će biti predstavljen prije općih izbora koji se očekuju u narednim mjesecima, nakon iznenadne najave predsjednika Aleksandra Vučića da se povlači. Očekuje se da će se kandidirati za premijera.
“Ostajemo u potpunosti predani daljnjim reformama i ohrabrila bi nas odluka temeljena na zaslugama koja bi priznala te napore”, rekao je za Politico Marko Đurić, srbijanski ministar vanjskih poslova. “U slučaju Srbije proširenje je očito obostrano korisno, to je čin strateške vizije. Dovoljno je pogledati kartu.”
“Nedavno smo poduzeli važne zakonodavne i institucionalne korake kako bismo ojačali vladavinu prava, čime smo izravno odgovorili na preporuke Europske komisije”, dodao je./HMS/
