Osamdeseta obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora obilježena je u Jasenovcu komemoracijom u prisutnosti državnog vrha, predstavnika nacionalnih manjina i antifašista te preživjelih zatočenika koji su odali počast žrtvama ustaškog režima.
Pod nazivom “80 godina, 80 sudbina” komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u nazočnosti predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
– To je nešto s čime možemo biti zadovoljni, a to je da su danas ovdje bili svi koji su trebali biti, od najviše državne vlasti, do nas predstavnika stradalnika i ostalih koji su smatrali da trebaju biti ovdje. To je na kraju naša dužnost i obveza, naglasio je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.
– Ono što me posebno veseli i izuzetno mi je drago, to je da su bili prisutni svi. Predsjednik RH, predsjednik Hrvatskog sabora i premijer, kao i svi ostali. Da je sama komemoracija nakon dugo vremena onakva kakva treba biti, istaknuo je Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj.
Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 80. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici prevoženi u logor. Nakon što su se uzvanici okupili ispred zgrade Memorijalnog muzeja, kolonu sjećanja do spomeniku Cvijet predvodili su premijer Plenković i predsjednik Milanović, nakon čega je uslijedio prigodni program uz polaganje cvijeća i paljenje svijeća.
U izaslanstvu Vlade, bili su i ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek, Damir Habijan, Marin Piletić, posebni savjetnici predsjednika Vlade Sara Lustig, Mate Granić i akademik Zvonko Kusić te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga.
Na komemoraciji su bili predstavnici manjina koje su bile žrtve ustaškog logora – Boris Milošević u ime Srpskog narodnog vijeća, Ognjen Kraus u ime židovske zajednice, te Veljko Kajtazi u ime romske manjine. Franjo Habulin predstavljao je Savez antifašističkih boraca i antifašista. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova, a stigao je i bivši predsjednik Stjepan Mesić.
U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.
Program na komemoraciji vodili su studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti koji su istaknuli da se okreće novo poglavlje u komemorativnoj praksi utemeljeno na obrazovanju, istaknuvši porast broja školskih grupa iz Hrvatske koje posjećuju Spomen-područje Jasenovac. Do kraja kolovoza ove godine Jasenovac će posjetiti učenici 81 škole.
“Važno njegovati kulturu sjećanja”
– S posebnim pijetetom se prisjećamo svih koji su ovdje stradali od strane ustaških vlasti, doživjeli užasne progone, ne samo u ovom, već i u svim drugim logorima u Hrvatskoj i široj regiji, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.
– Uvijek na današnji dan šaljemo poruku da se ne smiju zaboraviti ti strašni zločini jer ako se zaborave, ako se o njima ne podučava, postoji strah da će se ponoviti te je stoga važno njegovati kulturu sjećanja, dodaje.
Ministrica ističe da sve što se radi u Jasenovcu, radi se s povijesne činjenice, ali i emocije, kako na adekvatan način predstaviti mladima koji više nemaju živih svjedoka iz tog vremena.
Predsjednik Sabora Jandroković i premijer Plenković položili su i vijence ispred Spomen ploče na romskom groblju Uštica.
Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda. /Hina/HMS/
