MILANOVIĆ: Erdogan mi je rekao da treba ukinuti Dayton i Turska sudjeluje u EUFOR-u, a Hrvatska ne može

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, nakon današnjeg polaganja prisege 20. naraštaja kadeta HVU “Dr. Franjo Tuđman” upitao je zašto u EUFOR-u u Bosni i Hercegovini može sudjelovati Turska, koja nije članica Evropske unije, a ne može Hrvatska koja jeste.

“Vojnici Austrije su prisutni u BiH, Hrvatska nije, zato jer se to nekome ne sviđa? Meni se počelo sviđati da budemo. Tome se pruža organizirani otpor nekoliko država na čelu s Njemačkom, kao Hrvatska je opasnost za BiH”, kazao je Milanović i dodao:

“Tu (pokazavši rukom) su oficiri iz Bosne i Hercegovine, bošnjačke nacionalnosti, koji dolaze svake godine. Zašto onda dolaze u neprijateljsku zemlju? Zajednički Vlada RH i ja pokušavamo djelovati u Uniji da imamo pravo biti gdje hoćemo. Znate tko je u Misiji Althea? Turska. Turska koja nije EU može, a Hrvatska ne može. Erdogan je bio moj drag gost i rekao je da treba ukinuti Dayton. I njegov vojska može biti u BiH. Događaju se veoma tupe i neobične stvari”.

Predsjednik Hrvatske, kako prenosi N1, kritizirao je premijera Andreja Plenkovića zato što nije počeo odmah, kao i on, govoriti o situaciju u BiH, jer bi danas “mirno čekali izbore u BiH i bili potpuno svjesni da će Hrvati birati hrvatskog člana Predsjedništva”.

“To je fundamentalna nepravda od koje se vrti u glavi. Izbori su za dva tjedna. To je kao da krećete spremati građansko i kazneno prava dva dana prije roka, a za svako ti treba mjesec dana”, zaključio je na kraju Milanović.

Podsjećamo, Milanović je danas još jednom kritizirao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta navodeći kako je nakon prosvjeda ispred OHR-a “pobjegao u Njemačku da udaje kćer”./HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

4 Responses

  1. Dolazi Meho sto mu dopustavas i imaju Hrvatsko drzavljanstvo ( sto farsa ), i sto ste izdajnici Hrvata. Sta imam kao Hrvat posla sa Osmanlijama i njihove pete kolone u BiH?. Erdoganova Turska je bitan faktor za SAD. Hrvati su za Amere nitko i nista, a to vi sami znadete. Meni netreba turski antikrscanski sebab, na mojoj zemlji, za moj narod. Nego vodstvo koje voli sehe i svoje. Hebala vas Urzula i Klaus Schwab.

  2. Prisustvo Hrvatskih i Srbijanskih vojnika u BiH je neprihvatljivo zbog ratnih djelovanja u proslosti.

  3. @Ante Neprhvatljivo je samo kad Abdul glumi Antu. RS ima srpsku vojsku, tako pistoji i Hrvatska vojska u sastavu BiH snaga. A kada se upostavi ponovo HB mirna Bosna. Titina BiH-konstrukcija nece nikada postati abdulska kasaba.

  4. Savez Njemačke i Turske:
    Mnogi se pitaju zašto se većina turskih iseljenika u Europu odlučila nastaniti u Njemačkoj. Sasvim je jednostavno. Od oko 1880. odnosi između Njemačke i Turske bili su vrlo bliski. Čak i danas više od 20% turskog izvoza ide u Njemačku, a 14% uvoza dolazi odatle. No, ovdje će nas najviše zanimati vojno područje. Godine 1914. osmanska je vojska već nekoliko desetljeća bila više njemačko-osmanska. Puške, topovi, većina materijala bili su njemačkog porijekla. Mnogi časnici otišli su u Njemačku na daljnje školovanje, a njemački instruktori obučavali su sultanove trupe. Interes Njemačke bio je posebno potaknut izgradnjom, koja joj je bila povjerena, željezničke pruge od Carigrada do Bagdada, komunikacijskog pravca prema Perzijskom zaljevu koji bi omogućio prestizanje Engleza. Stoga je bilo sasvim prirodno da je u listopadu 1914. Osmansko Carstvo stalo na stranu Njemačke. Njemački generali, Liman von Sanders, von der Goltz, von Falkenhayn između ostalih, nekoliko stotina časnika i nekoliko tisuća njemačkih vojnika tada su došli podržati osmansku vojsku. Pratila ih je oprema i mnogo novca. Bilo je to doba pangermanizma (odgovor na engleski, francuski i ruski kolonijalni ekspanzionizam?). Jedan je njemački autor napisao: “MALI NARODI NESTAJU I NUŽNO IH APSORBIRAJU NJIHOVI VEĆI SUSJEDI”, a drugi: “ORGANIZIRAJMO STOGA VELIKE PRISILNE SEOBE INFERIORNIH NARODA! POTOMSTVO ĆE NAM BITI ZAHVALNO”. Vidimo da je Hitler već bio u klici. Istanbulska vlada tada je pripadala mladoturskoj stranci čija je doktrina bila “panturkizam”. Uočavamo zajednicu uvjerenja. Bilo je to u proljeće i ljeto 1915. kada su Mladoturci organizirali deportaciju i pokolj Armenaca. Razlog je, uz rađanje turskog nacionalizma i utjecaj islama, simpatije koje su Armeni pokazivali prema tim drugim kršćanima, Rusima, koji su ih jedini mogli osloboditi. Međutim, Nijemci stacionirani u istočnoj Anatoliji, gdje su se užasi događali, prisustvovali su. Nitko, čini se, nije sudjelovao, ali gotovo svi nisu učinili ništa da zaštite žrtve. Neki su ipak imali hrabar stav. Protestantski pastor je, na primjer, otišao toliko daleko da je organizirao sastanak u Berlinu. Pozornost javnosti pokušali su privući i katolici, među kojima i dva zastupnika. Veleposlanik grof Wolff-Metternich izrazio je svoje neslaganje velikom veziru (premijeru). Budući da je to tako, postavlja se pitanje na koje nisam našao odgovor: je li deportacija i istrebljenje Židova od strane nacista tijekom Drugog svjetskog rata u određenoj mjeri bio imitacijski proces? deportacija i istrebljenje Armenaca od strane Turaka u 1915? DEPORTACIJE SU IGRALE VAŽNU ULOGU U POVIJESTI OSMANSKOG CARSTVA. Bilo kako bilo, nacizam je protjeran iz njemačkog naroda koji je žalio svoje zločine i dao sebi režim slobode i tolerancije. Naprotiv, ako su 1919., dok je Otomansko Carstvo umiralo, nekoliko bivših mladoturskih ministara izrečene smrtne kazne u odsutnosti, Kemal Atatürk se 1923. u Lausanni, gdje se ponovno pregovaralo o mirovnom sporazumu, izjasnio o nevinosti Mladoturaka i turski narod. Sve uzastopne turske vlade od tada su zadržale isti stav protiv svih dokaza. Trenutno je turski pisac optužen u Istanbulu za tvrdnju i osudu realnosti genocida. Službena teza je da su Armenci kažnjeni jer su bili krivi za dosluh s ruskim neprijateljem. A žene i djeca, mučeni, mučeni od strane stotina tisuća? Sigurno nikada ne bismo stvorili Europsku uniju s Nijemcima, da su odbili osuditi zločine nacizma. Kako to da sada zatvaramo oči pred genocidom koji je mrsko ubio između milijun do milijun i pol ljudskih bića i dopuštamo početak pregovora s ciljem njegove privrženosti zemlji za koju se najmanje može reći da je ostala HIPERNACIONALISTIČKA?

BiH

Lokalno

Svijet

Sport

Kultura

Magazin

Crna kronika

Zdravlje