MARTENS: Dodik podržao američki plinovod u zamjenu za Schmidtovu smjenu

Novinar Michael Martens, koji se godinama bavi temom Bosne i Hercegovine, napisao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung tekst o odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta kojeg prenosimo u nastavku:

– Christian Schmidt (CSU) najavio je povlačenje s funkcije visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Bivši njemački ministar poljoprivrede rekao je za F.A.Z. da će podnijeti ostavku. Nakon gotovo pet godina „Christian Schmidt je osobno odlučio okončati svoj angažman na provođenju mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini“, navodi se u priopćenju koje je dostavio njegov ured, OHR. Ipak, dodao je da će zasad ostati na dužnosti dok ne bude imenovan njegov nasljednik.

Funkcija visokog predstavnika postoji od kraja rata u BiH (1992–1995), u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a milijuni su raseljeni. Zadatak visokog predstavnika je nadzor nad provođenjem poslijeratnog poretka i Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan uz posredovanje SAD. O Schmidtovom odlasku već se duže vrijeme govori u diplomatskim krugovima u Sarajevu i u domaćim medijima.

Ako do toga dođe, primopredaja dužnosti ne bi bila dobrovoljna niti u terminu koji je sam odabrao. Već mjesecima SAD od Schmidta traže sve oštrijim tonom – a, kako se navodi, u posljednje vrijeme i ultimativno – da napusti funkciju. Washington, prema svemu sudeći, želi postaviti „lakšeg“ nasljednika.

Schmidt upozorava na „prijeteću demontažu“ BiH

Schmidt će u utorak u New Yorku predstaviti svoj redoviti polugodišnji izvještaj o stanju u BiH pred Vijećem sigurnosti UN-a. Prema nacrtu izvještaja upućenog glavnom tajniku UN-a Antoniju Gutteresu, koji već danima kruži zapadnim veleposlanstvima u Sarajevu, Schmidt u njemu znatno otvorenije nego ranije upozorava na mogući raspad države i njenu „demontažu“.

Ukinute sankcije

U središtu njegovih upozorenja nalazi se politika Republike Srpske, entiteta koji je međunarodno-pravno dio BiH. Tamo i dalje ključnu riječ vodi dugogodišnji predsjednik RS i politički lider Milorad Dodik, iako prema odluci Ustavnog suda ne smije obavljati javne funkcije u narednim godinama.

Dodik, blizak suradnik Vladimira Putina, koji je među rijetkim europskim političarima prisustvovao vojnoj paradi 9. svibnja u Moskvi, ranije je zbog svoje secesionističke retorike nailazio na kritike iz SAD i EU. Međutim, pod administracijom Donalda Trumpa, Washington se udaljio od tog zajedničkog stava.

Američke sankcije protiv Dodika, njegovih bliskih suradnika i obitelji ukinute su u listopadu 2025. bez obrazloženja. Prethodno je Dodik ulagao značajna sredstva u lobiranje u SAD. Trampov sin Donald Trump mlađi nedavno je posjetio Banju Luku, dok aktivisti pokreta MAGA planiraju održati investitorsku konferenciju u tom gradu.

U izvještaju upućenom UN-u, Schmidt bez izravnog imenovanja navodi da se dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH. Također upozorava na sve oštriju političku retoriku koja cilja Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi. Navodi i da je BiH, posebno djelovanjem vlasti RS, dovedena u svojevrsnu „situaciju taoca“.

Kao primjere ističe blokadu imenovanja sudaca Ustavnog suda, opstrukciju rada Doma naroda te financijsko slabljenje državnih institucija, čiji proračuni godinama nisu povećavani. Kronični nedostatak sredstava, za koji tvrdi da je politički motiviran, pogađa i vojsku, policiju te javni RTV servis, čije je funkcioniranje dovedeno u pitanje. Sve to opisuje kao „postupnu demontažu“ države.

Pritisci i energetski interesi

Schmidt neizravno kritizira i Hrvatsku te političke aktere među Hrvatima u BiH, navodeći da ideje o trećem entitetu predstavljaju pokušaj etničke podjele zemlje. Također upozorava na narative koji BiH prikazuju kao mjesto „sukoba civilizacija“, ocjenjujući da takve tvrdnje imaju za cilj potkopavanje njenog multietničkog karaktera.

Njegovo povlačenje, koje iniciraju SAD, vremenski se poklapa s planom bliskim Trumpovim krugovima – izgradnjom plinovoda od LNG terminala u Hrvatskoj prema BiH, kojim bi se transportirao američki plin iz frakinga. Planirana je i izgradnja plinskih elektrana, čija isplativost izaziva sumnje.

Zanimljivo je da Dodik, iako inače blokira američke inicijative, podržava ovaj projekt. Postoje spekulacije da mu je zauzvrat obećano uklanjanje Schmidta, kojeg Dodik i njegovi saveznici često napadaju, ali za to nema čvrstih dokaza.

Hoće li SAD uspjeti u toj namjeri, ovisit će i od reakcije EU, posebno Njemačke. Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ističe da odluku o imenovanju ne mogu donijeti samo SAD, već da je nadležno Vijeće za implementaciju mira.

Postavlja se i pitanje je li institucija visokog predstavnika uopće još potrebna. Petritsch smatra da bi OHR mogao biti zatvoren, a preostala pitanja, poput državne imovine, prebačena u okvir pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji, čime bi se zadržali mehanizmi uvjetovanja bez potrebe za ovom institucijom./HMS/