Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom tajniku Marcu Rubiju, upozorivši da bi smanjenje angažmana Sjedinjenih Američkih Država u BiH otvorilo prostor za jačanje ruskog utjecaja i destabilizaciju zemlje.
„Čast mi je obratiti vam se u trenutku od posebne važnosti za BiH, njezinu stabilnost, euroatlantsku perspektivu i kontinuiranu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. BiH duboko cijeni svoje povijesno i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uloga SAD-a u okončanju rata, oblikovanju Daytonskog mirovnog sporazuma, očuvanju mira i potpori suverenitetu, teritorijalnom integritetu i institucionalnoj funkcionalnosti BiH bila je odlučujuća i ostaje od trajne važnosti“, naveo je.
Istaknuo je kako mirovni sporazum predstavlja jedno od najuspješnijih vanjskopolitičkih postignuća SAD-a u razdoblju nakon Hladnog rata.
„Donio je prijeko potreban mir, zaustavio krvoproliće i stvorio ustavni i međunarodni okvir unutar kojeg je mir očuvan više od tri desetljeća. Za BiH, SAD ostaju naš najvažniji strateški partner i saveznik. Istodobno, BiH ostaje čvrsto opredijeljena za svoj europski put. Europska unija strateško je odredište BiH i njezin najvažniji gospodarski partner, dok europske integracije ostaju središnji okvir za dugoročnu demokratsku, gospodarsku i institucionalnu transformaciju zemlje“, poručio je Konaković.
Pojasnio je kako je jedinstvo ciljeva između SAD-a i Europske unije nužno za BiH i širu regiju zapadnog Balkana.
„U tom kontekstu pažljivo smo primili na znanje nedavnu izjavu Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu u vezi s imenovanjem sljedećeg visokog predstavnika za BiH i ulogom Vijeća za provedbu mira. Također smo s posebnom ozbiljnošću primili na znanje poruku da bi kontinuirana europska neodlučnost i nesposobnost Vijeća za provedbu mira da ispuni svoju odgovornost mogli zahtijevati od SAD-a da preispita svoju ulogu u trenutačnoj međunarodnoj prisutnosti u BiH. Kao iskren prijatelj i saveznik SAD-a, BiH želi izraziti svoju duboku zabrinutost zbog bilo kakve mogućnosti smanjenog američkog angažmana u našoj zemlji“, naveo je.
Istaknuo je kako BiH u potpunosti poštuje suvereno pravo SAD-a da procjenjuje svoju međunarodnu ulogu, ali također vjeruje da je BiH jedno od mjesta gdje je američko vodstvo dalo povijesne rezultate i gdje njegovo kontinuirano prisustvo ostaje strateški nužno.
„Svako smanjenje uloge SAD-a predstavljalo bi rizik otvaranja prostora koji bi brzo mogli popuniti Ruska Federacija, njezini saveznici i lokalni proksiji, kao i drugi akteri čiji cilj nije stabilnost, nego slabljenje Daytonskog okvira, opstrukcija euroatlantske budućnosti Bosne i Hercegovine i širenje malignog utjecaja na zapadnom Balkanu. Imenovanje sljedećeg visokog predstavnika putem Vijeća za provedbu mira stoga je od iznimne važnosti“, naglasio je Konaković.
Bonske ovlasti kao nužan instrument
Dodao je kako Ured visokog predstavnika ostaje ključna institucija civilne provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno u okolnostima u kojima se ustavni poredak, autoritet državnih institucija te suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i dalje osporavaju.
„Njegova uloga ostaje nužna sve dok se u potpunosti ne ispune ciljevi i uvjeti Programa 5+2. Zbog toga je od najveće važnosti da se imenovanje sljedećeg visokog predstavnika provede kroz uspostavljeni okvir Vijeća za provedbu mira i uz jasan konsenzus između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije“, napomenuo je.
Konaković je poručio i kako BiH pozdravlja politiku SAD-a koja potiče domaće političke čelnike da preuzmu odgovornost, surađuju, smanjuju napetosti, jačaju institucije i stvaraju uvjete za gospodarski razvoj i odgovorna ulaganja.
„To je i naš cilj. Međutim, u sadašnjim okolnostima izvršne ovlasti visokog predstavnika, uključujući Bonske ovlasti, ostaju nužan instrument posljednjeg utočišta protiv secesionističkih aktivnosti i izravnih napada na Daytonski mirovni sporazum, ustavni poredak te suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Trenutačna kriza u BiH u svojoj srži nije etnički ili međunacionalni sukob, kao što bi mnogi mogli pretpostaviti na temelju naše bolne prošlosti. Ovoga puta kriza je geopolitička. Nju namjerno stvara i instrumentalizira Ruska Federacija preko svojeg najistaknutijeg lokalnog proksija, Milorada Dodika, koji osobne, secesionističke i geopolitičke interese stavlja ispred ustavnog poretka, demokratskih normi i budućnosti svih građana Bosne i Hercegovine. To nije apstraktna procjena“, smatra Konaković.
Konaković je rekao kako je BiH postigla istinsko pomirenje na mnogim mjestima i među brojnim ljudima.
„Godine 1992., kao tinejdžer, pridružio sam se Armiji Republike Bosne i Hercegovine kako bih branio svoj dom tijekom rata. Na suprotnoj strani bojišnice nalazio se sadašnji zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i visoki dužnosnik Srpske demokratske stranke. Bili smo doslovno na suprotnim stranama u ratu. Danas sjedimo zajedno, razgovaramo, surađujemo i radimo za bolju, mirniju i europsku budućnost naše djece i naše zemlje. Iz tog razloga trenutačnu opasnost ne bi trebalo pogrešno tumačiti kao neizbježnu etničku konfrontaciju među narodima BiH. Ona to nije. Opasnost dolazi od secesionističkog političkog projekta, koji podupire i ohrabruje Moskva, a koji nastoji iskoristiti institucionalne slabosti, povijesne traume i međunarodnu neodlučnost. Takva politika može voditi samo prema obnovljenoj konfrontaciji i sukobu“, rekao je Konaković.
Državni ministar istaknuo je kako BiH ne može i neće dopustiti takav scenarij.
„Nećemo dopustiti secesionističkim politikama da podijele našu državu, niti ćemo dopustiti da se posmrtni ostaci žrtava Srebrenice odvoje od njihove domovine. Genocid počinjen u Srebrenici nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka od strane snaga Vojske Republike Srpske ostaje trajno upozorenje kamo ekstremističke i separatističke ideologije mogu odvesti kada međunarodna zajednica oklijeva. Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a, osuđen od strane Suda BiH, zajedno s političkim strukturama okupljenima oko SNSD-a, nastavlja otvoreno zastupati proruske političke stavove, osporavati autoritet državnih institucija i promicati politike koje su u suprotnosti sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i euroatlantskom orijentacijom BiH“, rekao je.
Dodik, Putin…
Prema njegovim riječima, iste političke snage uporno su opstruirale europski i NATO put BiH, podrivajući reforme i odluke nužne za integraciju zemlje u euroatlantsku zajednicu.
„Od početka ruske sveobuhvatne agresije na Ukrajinu, Dodik se s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom sastao devet puta, uključujući i posjete Moskvi, a posljednji put u sklopu svibanjskih komemoracija u Moskvi. Ti sastanci, zajedno s opetovanim javnim iskazivanjem političke lojalnosti Moskvi, pokazuju da je Dodikov secesionistički projekt dio šireg geopolitičkog nastojanja s ciljem podrivanja Daytonskog okvira, testiranja transatlantske odlučnosti i stvaranja nove točke nestabilnosti u jugoistočnoj Europi. Zabrinuti smo i zbog javnih izjava Milorada Dodika koje sugeriraju da je, preko svojih lobista i političkih posrednika sa sjedištem u SAD-u, uključujući Roda Blagojevicha, Arija Ben-Menashea, Marca Zella i druge, u mogućnosti oblikovati ili diktirati politiku Sjedinjenih Američkih Država, uključujući politiku State Departmenta, prema BiH“, naveo je Konaković.
Poručio je kako su svjesni da takve izjave ne predstavljaju službenu politiku Sjedinjenih Američkih Država.
„Ove lobističke aktivnosti u Bosni i Hercegovini doživljavaju se kao dio šireg nastojanja da se legitimiraju secesionističke politike, oslabi Ured visokog predstavnika i potkopaju međunarodna jamstva uspostavljena radi zaštite mira. S tim u vezi, nedavne javne najave o nastavku i proširenju suradnje s Gazpromom, najvećom ruskom plinskom kompanijom, uključujući izjave da Gazprom planira graditi elektrane u Bosni i Hercegovini, predstavljaju razlog za ozbiljnu zabrinutost. Energetska ovisnost također je sigurnosno pitanje. Svako daljnje širenje uloge aktera povezanih s ruskim strateškim energetskim interesima na energetskom tržištu Bosne i Hercegovine bilo bi u suprotnosti s ciljevima postavljenima u Izvješću Kongresu o politici Sjedinjenih Američkih Država za promicanje regionalne stabilnosti i prosperiteta na zapadnom Balkanu, koje energetsku ovisnost o Rusiji prepoznaje kao stratešku ranjivost te naglašava važnost diverzifikacije, sigurnih i pouzdanih izvora energije i snažnije gospodarske suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama“, poručio je Konaković.
Dodao je kako za BiH smanjenje i konačno uklanjanje ruskog utjecaja iz energetskog sektora nije samo gospodarski prioritet, nego i imperativ nacionalne sigurnosti.
„Plinovod Južna interkonekcija stoga je od posebne važnosti, ne samo kao energetski projekt, nego i kao strateški instrument diverzifikacije, otpornosti i smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Snažna potpora Sjedinjenih Američkih Država tom projektu iznimno se cijeni u Bosni i Hercegovini. Njegova provedba ojačala bi energetsku sigurnost zemlje, pridonijela regionalnoj stabilnosti i stvorila dodatni prostor za buduća američka ulaganja i snažniju američku gospodarsku prisutnost u Bosni i Hercegovini. U ovom kritičnom trenutku kontinuirani, vidljivi i koordinirani angažman Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Europskom unijom, ostaje nužan za očuvanje mira, stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Jedinstven transatlantski pristup ostaje najsnažnije jamstvo da će Daytonski mirovni sporazum biti očuvan, da će Ured visokog predstavnika ostati sposoban izvršavati svoj mandat sve dok Program 5+2 ne bude u potpunosti proveden te da će Bosna i Hercegovina nastaviti napredovati kao suverena, stabilna, demokratska i europska država“, istaknuo je državni ministar.
Na kraju je dodao:
„Na kraju, dopustite mi da dodam i vedriju notu u vrijeme ozbiljnih političkih zabrinutosti. Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države uskoro će se susresti na nogometnom terenu u šesnaestini finala FIFA Svjetskog prvenstva čiji su domaćin Sjedinjene Američke Države. Iskreno se nadam poštenoj i sportskoj utakmici te neka pobijedi bolja momčad na terenu. Kakav god bio konačni rezultat, uvjeren sam da će on samo dodati još jedno nezaboravno poglavlje prijateljstvu između BiH i SAD-a“, zaključio je Konaković. /HMS/
