Hrvatska je državama članicama Europske unije poslala dokument u kojem iznosi svoje stajalište o otvorenim pitanjima s Crnom Gorom, navodeći uvjete koje Podgorica mora ispuniti prije nego što postane članica Europske unije.
Dio tih zahtjeva Zagreb izravno povezuje sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika).
Kako Radio Slobodna Europa (RSE) doznaje iz diplomatskih izvora, Hrvatska je dokument proslijedila ostalim državama članicama početkom ovog tjedna.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi Europskoj uniji”. Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za osiguravanje široke javne, političke i parlamentarne potpore u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora s Crnom Gorom.
Šest zahtjeva u okviru Poglavlja 23
Većina zahtjeva odnosi se na posljedice rata iz devedesetih godina i svrstana je u Poglavlje 23. Ono je, uz Poglavlje 24, jedno od dvaju ključnih poglavlja koja se odnose na vladavinu prava. Ta se dva poglavlja prva otvaraju, a posljednja zatvaraju tijekom pristupnih pregovora, a napredak u njima određuje tempo cijelog pristupnog procesa.
- Odšteta za zatočene u logoru Morinj. Prema dokumentu, od listopada 1991. do kolovoza 1992. u logoru je bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom s dubrovačkog područja.
- Očuvanje spomen-ploče u Morinju. Ploču su ministri dviju zemalja zajednički otkrili 10. listopada 2022., s tekstom koji je predložila crnogorska strana. Hrvatska navodi da je u međuvremenu oko ploče postavljen veći metalni okvir, očito namijenjen panelu kojim bi se ploča mogla prekriti, osim tijekom službenih komemoracija.
- Promjena imena gradskog bazena u Kotoru. Bazen nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića, koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991. i 1992. godine. Zbog toga su, kako se navodi, hrvatski klubovi odbijali igrati na tom bazenu, a reprezentacija je zaprijetila bojkotom Superfinala Svjetskog kupa 2025. godine. Bojkot je izbjegnut premještanjem utakmica Hrvatske u Budvu.
- Rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu suradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
- Procesuiranje ratnih zločina, uključujući i zločine na temelju zapovjedne odgovornosti. Prema navodima Zagreba, u Crnoj Gori nema nijedne presude po toj osnovi.
- Rješavanje imovinskopravnih pitanja hrvatskih obitelji, uključujući 51 obitelj iz Tivta i druge iz Boke kotorske. Njihovi zahtjevi nisu riješeni unatoč pravomoćnim presudama ili dugotrajnim postupcima. Zagreb to uspoređuje sa zakonom iz 2021. godine, kojim je zemljište u uvali Valdanos vraćeno bivšim vlasnicima, uglavnom pripadnicima albanske manjine, te upozorava na nejednako postupanje u sličnim slučajevima.
Brod Jadran i granica
Preostala dva zahtjeva povezana su s Poglavljem 31. Crna Gora to poglavlje ne može zatvoriti od 2024. godine zbog hrvatske blokade, koja je uslijedila nakon što je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.
- Povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod se nalazio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. godine izbio rat, a Hrvatskoj pripada na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
- Granica. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi kako poštuje nekadašnju granicu između dviju republika, u skladu s načelom uti possidetis juris, koje je potvrdila Badinterova komisija. Traži i potpisivanje ugovora o kopnenoj granici na temelju triju postojećih karata. Nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska bi bila spremna redovito sazivati komisije za razgraničenje na moru, bez određivanja rokova.
Zašto je ovaj dokument važan?
Zajedničko stajalište EU dokument je kojim države članice utvrđuju stajalište Unije o otvaranju ili zatvaranju pojedinog pregovaračkog poglavlja, uključujući mjerila koja država kandidatkinja mora ispuniti.
Nacrt izrađuje Europska komisija nakon što država kandidatkinja preda svoje pregovaračko stajalište za određeno poglavlje. Komisija u njemu procjenjuje u kojoj je mjeri zemlja uskladila svoje zakonodavstvo s europskim zakonodavstvom i predlaže uvjete koje mora ispuniti.
Nacrt potom razmatraju diplomati svih 27 država članica u Radnoj skupini Vijeća E za proširenje. Upravo se ondje vodi stvarna politička rasprava jer države članice mogu zatražiti izmjene, dodatne uvjete ili odgodu.
Ambicije Crne Gore
Crna Gora najviše je napredovala u procesu proširenja od svih država kandidatkinja i smatra se najizglednijom budućom članicom Europske unije. U pristupnim pregovorima privremeno je zatvorila 21 poglavlje, dok se još 12 čeka na zatvaranje.
Cilj Vlade u Podgorici jest završiti pregovore do kraja ove godine. S obzirom na kalendar i broj preostalih poglavlja, riječ je o vrlo ambicioznom, ali ne i neostvarivom planu. Ipak, europski dužnosnici sve češće spominju mogućnost da pregovori budu završeni početkom 2027. godine.
Države članice EU u travnju su odobrile početak izrade nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos nagovijestila je da bi ugovor mogao biti potpisan već na ljeto sljedeće godine.
Za otvaranje i zatvaranje svakog poglavlja, kao i za konačni tekst Ugovora o pristupanju, potrebna je suglasnost svih država članica.
Budući da se zajedničko stajalište usvaja jednoglasno, svaka država članica ima de facto pravo veta. Upravo u ovoj fazi članice često postavljaju rješavanje bilateralnih sporova kao preduvjet za napredak države kandidatkinje. Tek kada se sve članice slože, nacrt postaje zajedničko stajalište EU. Ono se kandidatkinji predstavlja na međuvladinoj konferenciji, na kojoj se poglavlje formalno otvara ili privremeno zatvara.
Suglasnost svih članica potrebna je i za ratifikaciju pristupnog ugovora.
Da Zagreb ne namjerava odustati od svojih zahtjeva, dao je naslutiti i Grlić Radman. Nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU 12. listopada u Luksemburgu, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova rekao je novinarima da se zahtjevi Zagreba odnose na nasljeđe raspada bivše države i Domovinskog rata. Prema njegovim riječima, riječ je o ljudskim pravima.
„Ovdje govorimo i o vladavini prava. To su temeljna prava. U ovih 20, odnosno 35 godina, nijedno pitanje nije zatvoreno”, upozorio je Grlić Radman.
Potpora Crnoj Gori, ali uz nacionalne interese Hrvatske
Hrvatska u dokumentu ističe da je dosljedno podupirala euroatlantske integracije Crne Gore, uključujući njezin ulazak u NATO. Navodi i da joj je ustupila hrvatski prijevod pravne stečevine EU, vrijedan osam milijuna eura.
Istodobno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi” crnogorskih vlasti ponovno rasplamsali povijesne napetosti i doveli u pitanje široku potporu članstvu Crne Gore u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u prosincu 2023. predala neslužbeni dokument (non-paper) s popisom otvorenih pitanja. Taj je dokument podijelila i s državama članicama te Europskom komisijom. Bilateralne konzultacije održane su u siječnju i svibnju 2025., a ministri vanjskih poslova dviju zemalja tijekom 2026. sastali su se desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno”, navodi se u dokumentu.
Hrvatska poručuje da želi olakšati, a ne opstruirati pristupanje Crne Gore Europskoj uniji te da su njezini zahtjevi ograničeni, jasno definirani i ostvarivi./HMS/
