U Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je novi zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
Puni naziv akta je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o plinovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ i usvojen je većinom glasova na današnjoj izvanrednoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta u istom tekstu u kojem ga je Zastupnički dom odobrio 8. travnja također na izvanrednom zasjedanju, javlja Fena.
U formi izmjena o i dopuna sadašnje legislative, Zakon je Parlamentu predložila Federalna vlada tražeći razmatranje po hitnom postupku, što su prihvatila oba doma.
U Domu naroda je danas za ovaj akt glasao 61 izaslanik, tri su bila protiv i jedan suzdržan, dok je u brojnijem Zastupničkom domu, 8. travanja podršku izrazilo 79 zastupnika, dva su bila protiv i također jedan suzdržan.
U oba doma, članovi Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) nisu podržali Zakon problematizirajući između ostalog što su predlagači odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nositelj investicije, kako je rečeno, da bi tu ulogu ustupili privatnoj firmi bez značajnog iskustva.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je nedavno da je trasa budućeg plinovoda u FBiH ostala kao u dosadašnjem planu, a da su novopredloženim aktom planirani određeni plinski odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će po njegovim riječima, početi plinifikacija i u industrijskom dijelu Federacije te približavanje Termoelektrani Tuzla.
– U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera plina, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba – naveo je Lakić.
S druge strane, napomenuo je, iz Europske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.
Prema Lakićevim riječima, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su američki partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju plinovoda, što je i interes Federacije BiH.
Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Ministarstvo počelo definiranje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.
– Investitor će projekat izgradnje plinovoda realizirati izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla – navedeno je između ostalog u tekstu.
Otprije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definiranim investitorom projekta.
Vlada F BiH je 14. siječnja ove godine usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. ožujka.
U tekstu usvojenog Zakona naveden je i investitor projekta Južna interkonekcija, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Iz Vlade FBiH je ranije obrazloženo da je ova kompanija poslala prethodno Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.
Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora opskrbe plinom, navela je također Vlada Federacije BiH./HMS/
