Treći sastanak Radne skupine za Bosnu i Hercegovinu održan je u Bruxellesu u okviru manifestacije „Dani proširenja“, gdje su predstavnici europskih institucija, lokalnih zajednica, civilnog društva i medija razgovarali o europskom putu BiH, reformama i borbi protiv dezinformacija.
Voditeljica Jedinice za Bosnu i Hercegovinu pri Europskoj komisiji Barbara Jesus Gimeno poručila je da je napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu zaustavljen te da izborni kontekst dodatno utječe na provedbu reformi.
Istaknula je da se prostor za napredak postupno smanjuje te da predstojeća izborna kampanja treba biti prilika da politički lideri na državnoj i lokalnoj razini građanima objasne kako pristupanje Europskoj uniji može poboljšati njihov svakodnevni život.
„Fokus je na vladavini prava i reformama koje Bosna i Hercegovina mora provesti kako bi krenula naprijed prema Europskoj uniji“, kazala je Gimeno.
Dodala je da Europska komisija očekuje obnovljeni politički dinamizam i usvajanje ključnih zakona iz područja pravosuđa, koji su nužni za otvaranje pristupnih pregovora.
„Na te zakone se dugo čeka. Kada budu usvojeni, pokrenuli bismo proces screeninga. Bosna i Hercegovina mora imenovati glavnog pregovarača, a nakon toga želimo surađivati s institucijama BiH na definiranju načina modernizacije upravljanja državom kako bi bila spremna za članstvo u Europskoj uniji“, rekla je.
Pozdravila je usvajanje Reformske agende prošle godine, naglasivši da lokalne vlasti moraju razumjeti koristi reformi.
„Mnogo gubimo ako ne djelujemo brzo“, upozorila je Gimeno.
Tijekom rasprave više sudionika izrazilo je nadu da će Bosna i Hercegovina ubrzati europski put, ocjenjujući da bi članstvo u EU pridonijelo bržem rješavanju brojnih problema s kojima se zemlja suočava. Posebno je naglašen značaj lokalnih zajednica, koje će u narednom razdoblju imati značajnu financijsku potporu Europske unije, prenosi N1.
Dezinformacije podrivaju povjerenje građana
Predsjednik Vijeća okruga Harghita u Rumunjskoj Csaba Borboly upozorio je da se dezinformacije koriste za podrivanje povjerenja u institucije, produbljivanje postojećih političkih i etničkih podjela te slabljenje uvjerenja da je europski put moguć i poželjan.
Podsjetio je na sastanak sa studentima u Brčkom, gdje je jedan od sudionika izjavio da Europska unija možda nije najbolji izbor za Bosnu i Hercegovinu.
„Čini se da su se dezinformacije ukorijenile. Na ta pitanja moramo danas odgovoriti. Lokalne razine vlasti najbliže su građanima i upravo one mogu graditi ili izgubiti otpornost društva“, rekao je Borboly.
Martyna Bildziukiewicz iz Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) istaknula je da je problem stranog informacijskog manipuliranja i uplitanja ozbiljan izazov za zemlje koje teže članstvu u EU.
„Proces pristupanja Bosne i Hercegovine odvija se u složenom okruženju koje uključuje dezinformacije i manipulativne informacije koje prelaze granice i produbljuju podjele“, rekla je.
Navela je da je informacijski prostor posebno otvoren za narative iz Rusije i Kine, među kojima su i tvrdnje da Europska unija navodno potiče revolucije.
„Tehnike manipulacije razvijaju se gotovo svakodnevno. Danas imamo klonirane web-stranice, sadržaje generirane umjetnom inteligencijom i različite oblike FIMI aktivnosti“, upozorila je Bildziukiewicz.
Naglasila je da su lokalne vlasti, novinari i organizacije civilnog društva ključni u jačanju otpornosti zajednica jer najbolje poznaju probleme građana i načine komunikacije s njima.
Ruski utjecaj i regionalne dezinformacijske mreže
Koordinator programa za borbu protiv dezinformacija i urednik platforme Raskrinkavanje Emir Zulejhić rekao je da u Bosni i Hercegovini ne postoje ruski mediji, ali da se ruski narativi ipak šire.
Podsjetio je da je u veljači 2022. godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, na javnom servisu emitiran dokumentarni film o Vladimiru Putinu.
Govoreći o stranom utjecaju, Zulejhić je naglasio da se ne može zanemariti ni uloga susjednih država.
„Kada govorimo o stranom uplitanju u Bosni i Hercegovini, moramo spomenuti i utjecaj Srbije i Hrvatske. Njihovi mediji stalno su prisutni u našem informacijskom prostoru zbog zajedničkog jezika. Teme su lokalna politika, geopolitika, povijesni revizionizam, negiranje ratnih zločina, polarizacija i širenje mržnje“, rekao je.
Dodao je da većina anti-EU narativa dolazi neizravno iz Rusije, ali da ih često šire lokalni i regionalni akteri.
Novinar BIRN-a Enes Hodžić predstavio je nalaze istraživanja o kibernetičkim prijetnjama u Bosni i Hercegovini.
„Kroz naš istraživački rad dokumentirali smo kako Rusija koristi ranjivosti naših institucija, digitalnih sustava i drugih struktura te utječe na javno mnijenje, posebno tijekom izbornih ciklusa“, rekao je Hodžić.
Govoreći o cyber prijetnjama, naveo je da su zabilježeni deseci milijuna pokušaja napada na digitalnu infrastrukturu, pri čemu su među metama medijske kuće, institucije i organizacije koje se bave razotkrivanjem dezinformacija.
„Bez kibernetičke sigurnosti ne možemo očekivati ozbiljniji napredak. Kada nemamo sustavnu obranu, digitalni prostor ostaje otvoren za političke sabotaže“, upozorio je.
Bradara: BiH je opterećena prošlošću, vrijeme je za okretanje budućnosti
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara rekla je da Bosna i Hercegovina ima velik broj obveza na europskom putu, uključujući provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i odluka domaćih sudova.
„Moramo provesti presude iz Strasbourga, ali i odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na legitimno predstavljanje, uključujući i presudu Ljubić“, kazala je.
Bradara je ocijenila da je BiH specifična u odnosu na druge zemlje regije zbog svog ustavnog uređenja i posljedica odluka visokih predstavnika koje su, kako je navela, dodatno opteretile političke odnose.
Naglasila je da je potreban stalan i strukturiran dijalog između europskih i domaćih institucija.
„Spremni smo biti partner i svjesni smo koliko je reformi pred nama. Europski put mora biti vidljiv u svakodnevnom životu naših građana“, poručila je.
Dodala je da Bosni i Hercegovini nedostaje istinska politička volja za napredak.
„Opterećeni smo bolnom i teškom prošlošću, ali mislim da je došlo vrijeme da se okrenemo budućnosti i vratimo Bosnu i Hercegovinu europskoj obitelji kojoj pripada“, rekla je.
Posebno je upozorila na problem demografskog pražnjenja zemlje, izrazivši nadu da će suradnja s Europskom unijom i lokalnim zajednicama pomoći povratku stanovništva.
Stanivuković: Europa ne smije ostati samo riječ
U raspravi su sudjelovali i načelnik Travnika Kenan Dautović, načelnik Foče Milan Vukadinović te gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković.
Stanivuković je ocijenio da među političkim akterima postoji deklarativna potpora europskom putu, ali da konkretni rezultati izostaju.
„Svi smo za Europu, svi je želimo, ali nešto nam ne ide i nismo toliko brzi koliko bismo trebali biti“, rekao je.
Kritizirao je sustav političkih blokada koji, prema njegovim riječima, sprječava korištenje europskih fondova i konkretne koristi za građane.
„Nevjerojatno je da smo državu sveli na sustav blokada, da ne možemo deblokirati europske fondove i pokazati ljudima da Europa nije nešto daleko u Bruxellesu, nego mostovi, ceste, gospodarstvo, radna mjesta i bolji život. Mnogi kojima su puna usta Europe, kada treba glasovati, ne dignu ruku“, kazao je.
Poručio je europskim dužnosnicima da bolje saslušaju glasove iz Bosne i Hercegovine.
„Nisam utopist ni idealist, ali duboko vjerujem da se ove stvari mogu vrlo brzo uspješno završiti“, rekao je Stanivuković.
Klisović: BiH ima šansu
Na kraju skupa oglasio se i predsjednik Gradske skupštine Zagreba Joško Klisović, koji se osvrnuo na izlaganje gradonačelnika Banje Luke.
„Drago mi je što sam upoznao novu generaciju srpskih političara u Bosni i Hercegovini. Moram priznati da, ako zaista govorite ono što mislite i ako budete radili ono što govorite, Bosna i Hercegovina ima šansu. Nadam se samo da se nećete zaraziti virusom koji djeluje na političkoj sceni i koji nas je doveo do situacije u kojoj smo danas“, poručio je Klisović. /HMS/
