Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) podnijela je Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK) prigovor protiv Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), tvrdeći da je u izdanjima Dnevnika 2 od 14., 15. i 16. kolovoza prekršen Kodeks o programskim sadržajima, osobito načela točnosti, pravičnosti i nepristranosti te pravila koja se odnose na izvještavanje o sudskim postupcima.
BHRT od RAK-a traži da hitno provede postupak, pregleda emitirane priloge i sadržaje objavljene na portalu RTRS-a tijekom ta tri dana te, ako utvrdi kršenje propisa, izrekne zakonom predviđene sankcije.
Prigovor se odnosi na izvještavanje RTRS-a o sudskom sporu između dvaju javnih emitera i postupku naplate potraživanja BHRT-a od RTRS-a.
BHRT tvrdi da su u prilozima iznesene jednostrane i tendenciozne informacije o radu sudova, da je poimence prozivana sutkinja Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Gordana Marić te da su selektivno prenošeni dijelovi zapisnika sa sudskog ročišta.
Kao posebno problematične izdvajaju poruke u kojima je RTRS sutkinju i druge suce, kako navode, podsjetio da je RTRS „od nacionalnog interesa” te pozvao da se pri odlučivanju primijeni Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske.
BHRT smatra da takvo izvještavanje predstavlja pokušaj utjecaja na aktivni sudski postupak i pritisak na pravosuđe, što bi, prema njihovu tumačenju, predstavljalo kršenje članka 16. Kodeksa kojim se uređuje izvještavanje o sudskim postupcima.
U prigovoru se navodi i izjava ministra pravosuđa Republike Srpske Gorana Selaka, emitirana 14. kolovoza, da se uopće ne postupa po presudama u korist RTRS-a te da ni suci ne mogu ugroziti rad RTRS-a.
BHRT odgovara da se time zanemaruje činjenica da potraživanja koja pokušava naplatiti proizlaze iz pravomoćnih sudskih odluka.
Navode da BHRT nije proizveo dug čiju naplatu traži te da odgovornost za eventualne probleme u funkcioniranju RTRS-a nakon izvršenja sudske odluke ne može biti prebačena na vjerovnika kojem je potraživanje pravomoćno dosuđeno.
BHRT u prigovoru ponovno ukazuje i na vlastitu tešku financijsku situaciju, koju povezuje s višegodišnjim dugovanjima RTRS-a po osnovi prihoda od RTV pristojbe.
Kao još jedan primjer neprimjerenog odnosa prema pravosuđu navode prilog RTRS-a od 15. kolovoza u kojem je postavljeno pitanje koga se suci u Banjoj Luci boje te štite li vlastite pozicije i enormno visoke plaće.
– U programu od 16. kolovoza prenesena je i izjava ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića, koji je ustvrdio da određeni akteri žele da RTRS ne postoji te da se na njegovu gašenju radi, između ostalog, i kroz pravosuđe – navode iz BHRT-a.
BHRT smatra da se takvim sadržajem javnosti predstavlja jednostrana teza o političkoj pozadini pravnog spora i ulozi pravosuđa u navodnom pokušaju gašenja RTRS-a.
Posebno se pozivaju na članak 7. Kodeksa, kojim su uređeni točnost, pravičnost i nepristranost, uključujući odredbu prema kojoj se spiker ili voditelj informativnog programa mora ograničiti na nepristrano prenošenje informacija bez iznošenja osobnih stavova.
BHRT tvrdi i da u spornim prilozima predstavnicima tog javnog servisa nije omogućeno da iznesu svoju stranu spora.
Osporili su i tvrdnju RTRS-a da je taj emiter 2017. godine raskinuo ugovor s telekomunikacijskim operatorima o raspodjeli RTV pristojbe. Prema navodima BHRT-a, ti ugovori nisu raskinuti nego su istekli, dok je način raspodjele RTV pristojbe određen Zakonom o Javnom RTV sustavu BiH.
BHRT smatra da je RTRS načinom izvještavanja prekršio članke 5., 7. i 16. Kodeksa o programskim sadržajima te da je kao javni servis zloupotrijebio svoju funkciju i resurse za vođenje pravnog i političkog spora.
Od RAK-a je zatraženo da utvrdi jesu li prekršeni Kodeks o programskim sadržajima i drugi propisi te, ako utvrdi odgovornost, poduzme mjere iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz BHRT-a.
