Njemačka i Francuska su uoči samita EU-zapadni Balkan u Tivtu, u Crnoj Gori, poslale non-paper u kojem predlažu postupnu integraciju zemalja jugoistoka Europe i Moldavije, pojednostavljenje pregovaračkog procesa, koji bi se i dalje temeljio na zaslugama.
Berlin i Pariz u tom neformalnom dokumentu pozivaju Komisiju da predstavi prijedloge za olakšavanje postupne integracije zemalja kandidatkinja na njihovom putu prema pristupanju EU-u. To bi trebalo obuhvatiti, između ostalog, povlašteni pristup unutarnjem tržištu na temelju njihovog značajnog napretka u pregovorima i bliže veze s europskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, primjerice dodjeljivanjem statusa promatrača zemljama kandidatkinjama na sastancima institucija EU-a pod uvjetima koji poštuju autonomiju procesa donošenja odluka EU-a.
“Politici proširenja potreban je novi zamah – nadolazeći sastanci na vrhu koje će EU održati sa zapadnim Balkanom (5. lipnja) i s Moldavijom (22. lipnja) predstavljaju priliku koju ne smijemo propustiti. Naš zajednički cilj je dovršiti Uniju kao istinski Europsku uniju. Kako bismo tu težnju pretvorili u stvarnost i unijeli novu dinamiku, moramo osigurati dodatne poticaje kao dio procesa postupne integracije temeljenog na zaslugama i pojednostaviti trenutačni proces kako bismo ga učinili učinkovitijim i omogućili bržu i dublju integraciju u EU na temelju kopenhaških kriterija”, kaže se u tom dokumentu.
Ističe se da cilj punopravnog članstva u EU ostaje nepromijenjen, da namjera postupne integracije nije zamijeniti punopravno članstvo u EU ni produžiti put prema njemu. “Upravo suprotno, želimo stvoriti poticaje koji potiču brži napredak na tom putu. Na taj način osiguravamo da postupna integracija doprinosi uspješnom proširenju EU-a – jačajući EU u cjelini”.
Predlaže se pojednostavljenje metodologije pregovaranja, spajanjem nekih proceduralnih koraka, ističući da bi se rad zemalja kandidatkinja, Komisije i Vijeća trebao usredotočiti na bit reformi, a ne na proceduralne korake.
U dokumentu se kaže da se kroz strukturiranu postupnu integraciju želi dati zemljama kandidatkinjama dodatni poticaj za reforme.
Predlaže se da se uz ispunjavanje određenih uvjeta dva puta godišnje održavaju zajednički sastanci Europske komisije, članova Europskog parlamenta s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana i Moldavije, da se češće sastaju zajednički parlamentarni odbori, da predstavnici tih zemalja mogu sudjelovati u određenim točkama dnevnog reda neformalnih sastanaka Europskog vijeća i Vijeća Europske unije kao promatrači bez prava glasa.
Zemljama kandidatkinjama nudi se puno sudjelovanje u jedinstvenom tržištu na temelju modela Europskog gospodarskog prostora plus. To znači da bi poput članica EGP-a (Islanda, Lihtenštajna i Norveške) imale pristup jedinstvenom europskom tržištu. Uvjet za to bilo bi usvajanje i provedba europske pravne stečevine iz prvih pet klastera te privremeno zatvaranje relevantnih pregovaračkih poglavlja. /HMS/
