Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava održao je izvanrednu konferenciju za medije u Hrvatskom saboru. Konferencija je najavljena nakon nesuglasica između HDZ-a i Domovinskog pokreta zbog postupanja policije prema pripadnicima Torcide u Splitu.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava na početku konferencije za medije odbacio je nagađanja o mogućoj destabilizaciji vladajuće koalicije, optuživši dio medija da Domovinski pokret pokušavaju prikazati kao čimbenik političke nestabilnosti.
– Svima koji priželjkuju raspad ove vlade jasno poručujem da je Vlada Republike Hrvatske vrlo stabilna. Domovinski pokret neće poduzeti ništa čime bi ispunio želje onih koji zazivaju takve scenarije, poručio je Penava.
Osvrnuo se i na dosadašnje poteze Domovinskog pokreta, istaknuvši uklanjanje mauzoleja četničkom vojvodi, što je predstavio kao jedno od važnih postignuća stranke u suradnji s koalicijskim partnerima.
– S partnerima, nakon više od 30 godina, uklonili smo mauzolej četničkom vojvodi Vukašinu Šoškočaninu s teritorija Republike Hrvatske. A to je činjenica koja mnoge boli – da je Domovinski pokret dio vladajuće koalicije, rekao je Penava.
“Vrijeme je za povijesni iskorak”
Govoreći o planiranom ukopu žrtava komunističkog režima, Penava je potvrdio da je unutar vladajuće koalicije postignut dogovor o tom pitanju. Riječ je o osnivanju spomen-područja u Maclju, kojim bi se omogućio dostojanstven ukop žrtava i očuvalo sjećanje na njih.
– Došlo je vrijeme za povijesni iskorak kako bi desetine i stotine tisuća žrtava komunističkog režima dobile dostojanstven ukop, poručio je Penava, koji predvodi Povjerenstvo za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata.
Naglasio je da osuda komunističkih zločina ne smije ostati samo na deklarativnoj razini te izrazio želju za postizanjem što šireg društvenog i političkog konsenzusa o osudi svih totalitarnih režima i iskazivanju pijeteta prema svim nevinim žrtvama.
Poručio je da je potrebno jasno imenovati odgovorne za zločine komunističkog režima, uključujući njegove najviše dužnosnike, počevši od Josipa Broza Tita.
Osvrnuo se i na izjavu predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića u kojoj je, prema Penavinim riječima, izrazio zabrinutost zbog mogućeg izjednačavanja onih koji su bili “s prave” i onih koji su bili “s krive strane povijesti”.
Penava je pritom doveo u pitanje mogućnost da se komunizam smatra dijelom “prave strane povijesti”, istaknuvši da se takve podjele ne mogu primjenjivati na nevine žrtve, bez obzira na to tko je počinio zločin.
– Demokratske vrijednosti ne mogu se odvojiti od osude totalitarnih režima. Svaka nevina žrtva zaslužuje jednako poštovanje, poručio je Penava.
Istaknuo je da je žrtvama punih 80 godina bilo uskraćeno pravo na dostojanstven ukop te da se o njihovoj sudbini nije moglo otvoreno govoriti. Pritom je izdvojio slučaj jame Kamenjarke nedaleko od Benkovca, iz koje su, kako je naveo, dosad ekshumirani posmrtni ostaci 41 osobe. Dodao je da je jama duboka 57 metara te da su među žrtvama i žena i dvoje djece.
Govoreći o Ustavnom sudu, Penava je ocijenio da je riječ o političkoj blokadi institucije, na što je, kako tvrdi, upozoravao još tijekom izbora ustavnih sudaca. Smatra da je izbor jednakog broja sudaca prema dogovoru političkih opcija doveo do situacije u kojoj je otežano donošenje odluka.
Za blokadu Ustavnog suda optužio je političare s lijevog političkog spektra, istaknuvši da Domovinskom pokretu zamjeraju suradnju s HDZ-om, iako su i sami s tom strankom pregovarali o izboru ustavnih sudaca.
– Pozdravljam razgovor i dogovor jer su oni normalan dio demokratskog društva, rekao je Penava, poručivši da politički pregovori sami po sebi nisu sporni.
Ustvrdio je, međutim, da je cilj takvog dogovora bio blokirati rad Ustavnog suda kako njegov sastav ne bi odražavao odnos političkih snaga u Saboru.
Osvrnuo se i na pitanje prihvatljivosti pojedinih kandidata za ustavne suce, istaknuvši da su i druge političke stranke, imale kandidate koje nisu bile spremne podržati.
– Svjedočili smo i stavovima stranke Možemo!, koja je imala imena koja su joj bila neprihvatljiva, naveo je Penava.
Naglasio je da bi ustavni suci trebali djelovati profesionalno i neovisno o političkim opcijama, ali i priznao da se politički utjecaj u postupku njihova izbora ne može potpuno izbjeći.
– Svatko se, ovisno o imenu i prezimenu, poziva na profesionalnost, iskustvo i druge kriterije kad mu to odgovara. Jasno je da govorimo o politici i političkim pregovorima, zaključio je Penava.
O minimalnoj plaći i rebalansu proračuna
Penava se osvrnuo i na povećanje minimalne plaće za 150 eura bruto, ocijenivši da je, s obzirom na rast životnih troškova, povećanje moglo biti i veće.
Ipak, upozorio je da pritom treba uzeti u obzir mogućnosti poslodavaca, osobito onih u slabije plaćenim djelatnostima prerađivačke industrije.
Kao primjer naveo je vukovarsku tvrtku Ricosta, koja je, prema njegovim riječima, zbog razlike u plaćama od 400 eura preselila proizvodni pogon sa 120 zaposlenih u Rumunjsku.
Komentirajući rebalans državnog proračuna, Penava je ustvrdio da je situacija cijelo vrijeme bila pod kontrolom te poručio da su u Domovinskom pokretu zadovoljni. /Hina/HMS/
