Ukrajina je u posljednjih devet dana pokrenula masovnu i neprekidnu kampanju dronovima na ruski pomorski promet u Azovskom moru, čime je otvorila novu frontu u nastojanju da izolira Krim te presiječe ključne vojne i izvozne rute Moskve. U operaciji pod nazivom “MoLoChKa”, koju vode ukrajinske Snage za bespilotne sustave, do 14. srpnja napadnuto je čak 116 ruskih plovila, a prvi podaci o kretanju brodova pokazuju da kampanja već ozbiljno utječe na ruske pomorske aktivnosti, piše Kyiv Independent.
Novi ciljevi u Azovskom moru
Za razliku od ranije kampanje protiv ruske Crnomorske flote, koja je bila usmjerena prvenstveno na ratne brodove, nova operacija cilja komercijalna plovila koja su ključna za održavanje ruske pomorske logistike.
Magyar’s poetry update: the shadow fleet is wasting away – and it should disappear as a species.
+11⚓️🔥 on the night of July 14. In just 9 days, USF Birds have hunted down 116 vessels in the Sea of Azov as part of Operation “MoLoCHKa”: 5 oil tankers, 5 dry cargo vessels, and 1… pic.twitter.com/qvhfwlT97g
— 414 Magyar’s Birds (@414magyarbirds) July 14, 2026
Zapovjednik ukrajinskih Snaga za bespilotne sustave Robert “Madyar” Brovdi izjavio je da su među glavnim metama ruski tankeri za prekrcaj nafte. Riječ je o manjim plovilima plitkog gaza koja prevoze naftu iz ruskih terminala kroz kanal Volga-Don i Azovsko more do većih oceanskih tankera usidrenih u Crnom moru.
Budući da su mnoge ruske luke preplitke za veće brodove, bez tih manjih plovila izvoz je praktički nemoguć. Brovdi je istaknuo da je za punjenje jednog oceanskog tankera potrebno od 12 do 15 takvih manjih brodova. “Paraliza ruske flote za prekrcaj praktički onemogućuje izvoz “crnog zlata” iz ruskih naftnih terminala kroz kanal Volga-Don i Azovsko more”, rekao je Brovdi.
Osim tankera, operacija je usmjerena i na brodove za suhi teret, trajekte i tegljače koji čine okosnicu šire ruske transportne mreže. Tegljači su neophodni za rad luka i pomoć oštećenim plovilima, dok trajekti i dalje prevoze vozila, teret i zalihe između okupiranog Krima i Rusije.
Strateška važnost pomorskog koridora
Azovsko more predstavlja ključni pomorski koridor koji povezuje južnu Rusiju s Crnim morem preko Kerčkog tjesnaca. Njime se Rusija koristi za transport nafte, žitarica, čelika i druge robe na svjetska tržišta, ali i kao vitalnu rutu za opskrbu svojih vojnih snaga na okupiranom jugu Ukrajine, uključujući Krim.
Kampanja je, čini se, već poremetila promet. Agencija Reuters izvijestila je 10. srpnja da je Rusija privremeno obustavila plovidbu kroz kanal Don-Azov nakon napada, čime je prekinuta jedna od ključnih izvoznih ruta. Analitičari procjenjuju da otprilike četvrtina ukupnog ruskog izvoza pšenice prolazi upravo kroz Azovsko more.
Izolacija Krima i ekonomski pritisak
Napadi su dio šire ukrajinske strategije izolacije okupiranog Krima ometanjem vojne i komercijalne infrastrukture koja ga podržava. Anton Zemlianyi, viši analitičar u Ukrajinskom centru za sigurnost i suradnju, opisao je napade kao element šire kampanje koja je već ciljala logističku mrežu na Krimu. Prethodno su oštećeni željeznički i cestovni trajekti, pogođena su skladišta goriva, a sada su na meti i trgovački brodovi.
“Zbog toga je opskrba poluotoka gorivom otežana, što ne utječe samo na gospodarske aktivnosti, već i na vojne operacije”, pojasnio je Zemlianyi za Kyiv Independent. Ipak, Krim je samo dio priče. Zemlianyi navodi da se ciljanjem komercijalnog prometa u Azovskom moru nastoje nametnuti i širi ekonomski troškovi Rusiji ometanjem jednog od njezinih ključnih izvoznih koridora.
“Sada učinkovito napadamo ruske brodove u Azovskom moru, koje je Rusija nakon okupacije južne Ukrajine smatrala svojim unutarnjim morem”, rekao je. “To pogađa i razinu ruskog izvoza te uzrokuje dodatne gospodarske gubitke.”
Upozorio je da je još prerano za procjenu dugoročne učinkovitosti operacije, no ako se napadi nastave ovim tempom, mogli bi postupno smanjiti ruske brodske kapacitete jer će oštećena plovila morati na dugotrajne popravke.
Pokazuje li kampanja već rezultate?
George Barros, voditelj tima za Rusiju i Ukrajinu na Institutu za proučavanje rata, kaže da analiza podataka iz Sustava za automatsku identifikaciju (AIS) ukazuje na nagli pad prometa u Azovskom moru. Usporedbom podataka od 30. lipnja i 11. srpnja, Barros je zabilježio smanjenje broja plovila koja emitiraju signal za otprilike 55 posto.
“Ne radi se samo o tome da manje brodova emitira AIS signal”, rekao je Barros za Kyiv Independent. Pojasnio je kako se preostala plovila grupiraju u priobalju blizu luka, izbjegavajući plovidbu otvorenim morem. Barros je upozorio da AIS podaci imaju ograničenja. Emitiranje signala može biti ometeno elektroničkim ratovanjem, a posade mogu namjerno isključiti transpondere kako bi izbjegle otkrivanje.
Međutim, dodao je da “zamračivanje” pruža ograničenu zaštitu jer se plovila i dalje mogu otkriti satelitskim radarskim snimkama (SAR), koje Ukrajina koristi. U tako malom moru kao što je Azovsko, “nije teško pronaći plovila, čak i ako im je AIS isključen”. “Osobno još nisam uočio nikakve učinkovite protumjere s ruske strane, osim što su smanjili obujam prometa”, zaključio je Barros./HMS/
