Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, registrirana u Sarajevu, nalazi se na korak od dobivanja koncesije za jedan od najvećih energetskih projekata u povijesti Bosne i Hercegovine, objavio je Guardian.
Riječ je o Južnoj interkonekciji, plinovodu koji bi povezao BiH s LNG terminalom na hrvatskoj obali i omogućio zamjenu ruskog prirodnog plina američkim.
Prema dokumentima i iskazima sadašnjih i bivših američkih i bosanskohercegovačkih dužnosnika, projekt koji bi mogao vrijediti više od milijardu dolara oslanja se na kompaniju bez dokazanog iskustva u realizaciji infrastrukturnih projekata takvog opsega, ali s vezama s krugovima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, navodi britanski list.
Kompanija bila gotovo nepoznata
Kako piše Guardian, AAFS je u Bosni i Hercegovini 2021. godine registrirao Amer Bekan, sarajevski poduzetnik koji se ranije okušao i u politici.
Prema dostupnim informacijama koje navodi britanski list, kompanija je bila gotovo nepoznata sve do prošle godine, kada su joj se pridružili američki partneri povezani s Trumpovim političkim krugovima.
Među njima su odvjetnik Jesse Binnall i Joe Flynn, koji su svojedobno bili uključeni u kampanju osporavanja rezultata američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, nakon kojih je Trump tvrdio da su izbori pokradeni.
Guardian navodi da njihove reference u energetskom sektoru i velikim infrastrukturnim projektima nisu javno poznate.
Nije proveden međunarodni natječaj
Prema povjerljivom prijedlogu kompanije, ukupna vrijednost investicije iznosi 1,2 milijarde eura. Od toga je za izgradnju plinovoda predviđeno 300 milijuna eura, dok bi dodatnih 900 milijuna eura bilo investirano u tri elektrane.
Financiranje bi, prema navodima Guardiana, trebalo biti osigurano kombinacijom kapitala i zaduživanja, bez izravnog financijskog sudjelovanja države.
Posebnu pozornost izaziva činjenica da je u ožujku ove godine u BiH usvojen zakon kojim se AAFS praktično određuje kao izvođač projekta. Guardian ističe da pritom nije proveden međunarodni natječaj niti konkurentski postupak, što je izazvalo kritike organizacije Transparency International.
TI je upozorio da bi uspostavljanje takve prakse u zemlji koja se suočava s visokom razinom korupcije moglo imati ozbiljne posljedice za realizaciju strateških infrastrukturnih projekata.
Guardian spominje Dodika, lobiranje i sankcije
Guardian u analizi navodi i ulogu lidera SNSD-a Milorada Dodika. Administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena optuživala je Dodika za korupciju, zloupotrebu položaja i bogaćenje kroz mreže političkog utjecaja te je proširila sankcije protiv njega i članova njegove obitelji.
Britanski list piše kako je, nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću, Dodik pokrenuo intenzivnu lobističku kampanju s ciljem približavanja novoj administraciji i ukidanja sankcija.
Prema navodima iz izvješća, među lobistima koji su radili za interese Vlade Republike Srpske bio je i Michael Flynn, brat Joea Flynna, koji je za mjesec dana angažmana navodno zaradio 100.000 dolara.
Guardian dalje navodi da je Trumpova administracija potom, bez detaljnog javnog obrazloženja, ukinula sankcije protiv Dodika.
Bivši američki veleposlanik u BiH Michael Murphy rekao je za Guardian da Dodik pridobiva naklonost u Trumpovim krugovima dok nastoji poništiti Daytonski sporazum proglašavanjem neovisnosti RS-a.
On želi da oni prihvate njegovu širu agendu. Da bi to postigao, ne može se petljati s plinovodom. Oni koji ga podržavaju igraju se vatrom, rekao je Murphy.
Projekt i dalje ovisi o političkom dogovoru u BiH
Guardian napominje kako politički značaj Dodikove pozicije proizlazi iz činjenice da predstavnici Republike Srpske, u okviru postojećeg ustavnog sustava BiH, mogu blokirati ili usporiti realizaciju velikih državnih projekata.
Kritičari upozoravaju da se iza energetskog projekta krije mnogo više od pitanja opskrbe plinom. Dio analitičara strahuje da bi BiH mogla zamijeniti jednu vrstu političke ovisnosti drugom, dok bi dodjeljivanje projekta kompaniji bez dokazanih referenci moglo otvoriti ozbiljna pitanja transparentnosti i odgovornosti.
S druge strane, pristaše projekta tvrde da je riječ o prilici za jačanje energetske sigurnosti zemlje u trenutku kada Europska unija od država kandidata očekuje prekid ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine.
Guardian zaključuje da konačna realizacija projekta i dalje ovisi o političkom dogovoru unutar BiH, financijskoj konstrukciji vrijednoj 1,2 milijarde eura i sposobnosti kompanije AAFS da dokaže kako može iznijeti jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u modernoj povijesti zemlje. /HMS/
