Predstavljanje Akcijskog plana Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2026.–2029. označava novi korak u partnerstvu i podršci reformama na europskom putu zemlje, poručio je glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset, naglašavajući potrebu njihove konkretne provedbe, dok je ministar pravde BiH Davor Bunoza upozorio da ključni reformski zakoni i dalje čekaju usvajanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Berset, koji danas u Sarajevu sudjeluje u predstavljanju Akcijskog plana, naglasio je da njegovo pokretanje predstavlja važan novi korak u partnerstvu između BiH i Vijeća Europe, podsjetivši da je BiH postala članica ove međunarodne organizacije prije 24 godine.
Istaknuo je da Vijeće Europe ostaje predano pružanju podrške Bosni i Hercegovini na reformskom i europskom putu.
„Taj put nije lagan i zahtjeva opredijeljenost svih koji su u njega uključeni“, podvukao je, dodajući da pozdravlja napredak koji je ostvaren u BiH u različitim područjima.
Također je pozdravio i nedavno potpisivanje nekoliko konvencija Vijeća Europe, uključujući Konvenciju o umjetnoj inteligenciji, trgovini organima i Konvenciju za zaštitu profesije odvjetnika.
Međutim, kazao je da, iako potpisivanje predstavlja važan korak, ono što sada mora uslijediti jest ratifikacija te učinkovita provedba tih dokumenata.
„Istodobno, jasno nam je da su pred nama i izazovi. Daljnje reforme, uključujući ustavni okvir i izbore, ostaju ključne da bi svi građani mogli u potpunosti ostvariti svoja prava. To je posebno važno u svjetlu presude Sejdić i Finci, prije Općih izbora u listopadu“, istaknuo je Berset.
Napomenuo je da Vijeće Europe pokreće Akcijski plan koji će omogućiti fokus na aktualna pitanja, naglašavajući da je to konkretan izraz opredijeljenosti za demokratsku sigurnost BiH i njezinu europsku budućnost.
Dodao je da će biti pružena podrška reformama u ključnim područjima, uključujući ljudska prava i pravosuđe, ali i demokratsko upravljanje, jednakost te suočavanje s novim izazovima poput umjetne inteligencije i zaštite okoliša.
„Ovo je važan nastavak suradnje između Vijeća Europe i BiH“, zaključio je glavni tajnik.
Medijima se obratio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je kazao da se fokus Akcijskog plana većim dijelom odnosi na rad, rezultate, uspjehe, ali i neuspjehe prijedloga njegova ministarstva.
Također je naveo da se jedan veći dio odnosi i na izborne reforme i provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci, dok se drugi dio odnosi na vladavinu prava, demokraciju te ljudska prava.
„Ono što je meni vrlo zanimljivo u ovom Akcijskom planu jest činjenica da je napravljena usporedba da je u 2023. godini podneseno ukupno 328 aplikacija protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava te da je 326 proglašeno nedopuštenim, s tim da je jedna aplikacija u 2025. godini preinačena“, naveo je Bunoza.
To, kako je pojasnio, pokazuje da je samo jedna aplikacija bila osnovana, što ukazuje na dobar rad, prije svega, Ustavnog suda BiH.
„Također, u području vladavine prava i borbe protiv korupcije, gdje mnogi očekuju da vide puno bolje rezultate, u samom Akcijskom planu navode se određeni uspjesi koje smo postigli, ali isto tako i nedostaci“, dodao je.
Naglasio je da se još jednom ukazuje na potrebu usvajanja cjelokupnog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te zakona o sudu, odnosno dvaju preostalih zakona za nastavak europskog puta BiH.
„Ta dva zakona su zapravo zarobljena u Domu naroda“, istaknuo je Bunoza.
Stoga je ponovno pozvao sve zastupnike da, ako se zalažu za europske integracije BiH, na idućoj sjednici Doma naroda kao prioritetne uvrste točke koje nisu sporne, istaknuvši da nije svrhovito da se, kao i prethodnih mjeseci, na dnevni red stavljaju pitanja za koja se unaprijed zna da neće biti kvoruma.
Glavni tajnik Vijeća Europe, koje okuplja 46 država članica, boravi u službenom posjetu Bosni i Hercegovini 27. i 28. travnja. /FENA/HMS/
