Politolog Danijel Vidović govorio je za Euronews BiH o formiranju nove Vlade Republike Srpske, političkim implikacijama poteza SNSD-a, ulozi Milorada Dodika i Dragana Čovića, ali i o izbornim reformama, europskom putu BiH i aktualnim infrastrukturnim projektima.
U nastavku prenosimo intervju:
Počnimo od nove Vlade Republike Srpske! Bivši premijer postao je mandatar, a zatim ponovo i premijer. Kako tumačite potez vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a, odnosno činjenicu da je promijenjeno tek nekoliko ministara?
Mislim da je svima jasno što je uzrok ovakvog, rekao bih, taktičkog poteza Milorada Dodika i vladajuće većine u Republici Srpskoj. Riječ je o očekivanoj odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ustavnosti vlade kojoj je mandat povjeren u trenutku kada je Dodik već bio smijenjen s dužnosti predsjednika RS-a. Ovo je nastavak političko-pravne vratolomije započete suđenjem Miloradu Dodiku i pokušaj da se taktičkim manevrom izađe iz pravnog vakuuma u koji je entitet upao. Vjerujem da to ima veze i s određenim obećanjima koja je Dodik dao zapadnim akterima, prije svega američkoj administraciji, kako bi mu bile ukinute sankcije i kako bi bio skinut s crne liste.
Smatrate li da je prva Minićeva vlada bila legalna i što očekujete od sjednice Ustavnog suda?
Ako priznajemo presudu Suda BiH, a priznao ju je i sam Milorad Dodik, jasno je da ta vlada nije imala ustavni temelj i da je bila nezakonita. Ovaj potez je pokušaj izlaska iz te nezakonitosti. Međutim, ostaje pitanje hoće li i nova odluka proizvesti pravne posljedice, s obzirom na tvrdnje oporbe da Ustav ne poznaje institut vršitelja dužnosti predsjednika Republike Srpske, a upravo je takva osoba dala mandat novoj vladi.
Zašto tolika žurba? Zastupnici su zasjedali u nedjelju, a klubovi u Vijeću naroda su se izjašnjavali putem maila.
Očigledno postoje razlozi za žurbu i oni će se vjerojatno s vremenom razotkriti. Ipak, to nije ključno pitanje u BiH. Mi se stalno bavimo posljedicama, a ne uzrocima krize. Dok se političke elite ne suoče s uzrocima, kriza će se samo produbljivati, a europski put ostati blokiran.
Trojka tvrdi da je Dodik politička prošlost. Kako u tom kontekstu vidite partnerstvo Dodika i Dragana Čovića?
Sarajevska politička trojka pokazala je veliku nezrelost. Uz podršku prethodne američke administracije krenuli su u političku avanturu koja je često dodatno radikalizirala situaciju. Dodik je politički ranjen, ali je preživio. Skidanje sankcija govori da je, i pored svega, uspio sačuvati politički prostor. Ključno pitanje za njegov opstanak su naredni izbori. Što se tiče Dragana Čovića, on se ponašao racionalno i preuzeo ulogu medijatora. Kako će se to reflektirati na izborima, tek ćemo vidjeti.
Očekujete li uvođenje novih tehnologija na izborima i mogu li one osigurati fer proces?
Zagovaram cjelovitu reformu izbornog zakona. Tehnologije jesu važne zbog transparentnosti i sprečavanja malverzacija, ali imamo i problematično ponašanje članova Središnjeg izbornog povjerenstva. Također, ostaje otvoreno pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu i domovima naroda, što je jedno od ključnih političkih pitanja u BiH.
Zašto Dragan Čović, barem prema najavama, ne želi u utrku za Predsjedništvo BiH?
Ne bih prejudicirao. HDZ tradicionalno kasni s imenima kandidata i moguće je da se situacija promijeni. Iako je u javnosti spominjano nekoliko imena, ništa još nije službeno potvrđeno.
Ima li do izbora prostora za izmjene Izbornog zakona?
Ne vidim političku volju domaćih aktera. Postoji mogućnost intervencije visokog predstavnika, ali ne bih se u to pouzdao. Žalosno je da i dalje zazivamo međunarodne tutore umjesto da sami donosimo odluke.
Južna interkonekcija – ekonomski ili geopolitički projekt?
Primarno geopolitički. Bez obzira na cijenu, dobro je da BiH ima alternativni izvor snabdijevanja energijom. Diversifikacija je ključna, posebno u nestabilnim globalnim okolnostima.
Kako vidite federalni proračun i najavljena ulaganja u infrastrukturu?
Federacija BiH je relativno nisko zadužena i ima prostora za nova zaduženja ako se ona usmjere u kapitalne projekte. Federalna vlada, usprkos krizi, djeluje najsuvislije i u pozitivnom smjeru.
Za kraj, kakav je život u Mostaru i Hercegovini danas?
Bilo je masovnog iseljavanja, ali sada bilježimo i povratak dijela stanovništva. Zapadna Hercegovina bilježi stabilan prirodni prirast, što je pozitivan primjer. Takvi modeli bi se mogli primijeniti i na ostatak BiH, uz političku volju. /HMS/
