Bajram namaz na području Mostarskog muftijstva, u svih 14 medžlisa, jutros je klanjan u 161 džamiji i mesdžidu.
Središnja bajramska svečanost je držana u najstarijoj mostarskoj džamiji – Sinan-pašinoj (Atik) džamiji na Mejdanu, a bajram-namaz je predvodio i bajramsku hutbu kazivao muftija mostarski dr. Salem – ef. Dedović.
Komentirajući sve češće nasilničke incidente u gradu koji ugrožavaju mir i sigurnost, posebno mladih, jer oni i jesu, nažalost, akteri u tim događajima ocijenio je kako su oni najčešće motivirani mržnjom prema dugom i drugačijem.
“Mladi ljudi kao glineni golubovi u rukama interesnih grupacija, nesvjesni opasnosti kojoj se izlažu, služe samo kao alat u ostvarenju nečijih bolesnih težnji da se ugrozi mir i da ova, i historijski i kulturno i turistički, svjetski važna destinacija, osvane kao nesigurno mjesto. S ovoga časnoga mjesta apelirao na vlasti ovoga Grada, njegove kulturne, obrazovne i dakako vjerske adrese da se ovom pitanju ne prilazi tako olako i površinski, ne ulazeći u dublje razloga takvih sve češćih devijacija”, kazao je mostarski muftija Salem-ef. Dedović.
Pozvao je, kako prenosi Fena, nadležne adrese da rade na prevenciji, izradom kvalitetnih i konkretnih programa za mlade ljude koji će doprinijeti stvarnoj integraciji grada Mostara.
“Takvih programa nema, jer da ima ne bismo danas svjedočili ovakvom stanju”, upozorio je muftija.
Govorio i o Mevlani
Govorio je i o Interkulturnom centar Mevlana, kojeg bi Islamska zajednica gradila iza zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, na gradskom zemljištu, unatoč tome što takav objekat nije planiran na toj lokaciji Urbanističkim planom. Muftija je naveo da je taj projekat i idejno i sadržajno u funkciji povezivanja, zbližavanja i integracije, i kao takav je potreban gradu Mostaru.
“To je plemenita zamisao, i to nije nikakav inat projekat! Kao muslimani, a i kao Islamska zajednica koja predstavlja institucionalni okvir muslimanskog naroda na našim prostorima, čija jeste briga i obaveza da vodi brigu o vakufima, štiteći ih od svakog pokušaja otimanja i zloupotrebe, ne smijemo i nećemo odustati u plemenitoj i čvrstoj namjeri da se sačuva supstanca Lakišića harema, ali ćemo i istrajno raditi da se za preostali ogromni uzurpirani dio na kome se uzdiže nelegalna građevina ostvari pravedno obeštećenje”, rekao je muftija Salem-ef. Dedović, očito aludirajući na zgradu Hrvatskog narodnog kazališta koja posjeduje sve potrebne dozvole za izgradnju.
Lakišića harem nikad nije bio u vlasništvu Islamske zajednice
U otvorenom pismu mostarskom muftiji Salemu efendiji Dedoviću inžinjer geodezije Vinko Ivanković ustvrdio je, kako podsjeća Hrvatski Medijski Servis, da zemljište na kojem se gradi zgrada Hrvatskog Narodnog kazališta nikada nije bilo u vlasništvu Islamske zajednice te da se na toj lokaciji ne nalazi Lakišića harem, kao što neprestano ponavlja Dedović. Ivaković, naime, tvrdi da je taj harem ekshumiran još u vrijeme Austrougarske koja je na toj lokaciji izgradila Željeznički kolodvor.
Da je to točno priznao je u intervju Glasu Amerike od 26. lipnja prošle godine i poglavar Islamske zajednice reisu-ul- ulema Husein efendija Kavazović
“U Mostaru imamo problem s Lakišića haremom koji je ekshumiran 1884. godine, a na čijem se mjestu danas gradi Hrvatsko narodno kazalište i katedrala”, rekao je, između ostaloga, Kavazović za ‘Glas Amerike’. Istine radi, nikakva katedrala se na toj lokaciji ne gradi, već samo zgrada HNK.
No, iako je priznao da se zgrada HNK ne gradi na Lakišića haremu, koji od 1884. ne postoji, reisu Kavazoviću to nije smetalo da podrži muftiju Dedovića u njegovoj kampanji protiv izgradnje Hrvatskog Narodnog kazališta u Mostaru./HMS/
