Prema riječima Nihad Bajramovića, glavnog tajnika Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK), deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine porastao je za 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prenosi Anadolu Agency (AA).
Iz VTK-a su istakli da je obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prvih šest mjeseci 2019. godine iznosio je 15.952.363.000 konvertibilnih maraka (KM). Od ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene na izvoz se odnosi 6.009.922.000 KM, dok je BiH uvezla robu u vrijednosti 9.942.441.000 KM. Stoga je pokrivenost izvoza uvozom 60,4 posto, što je manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je iznosio 63,2 posto.
“Vanjskotrgovinski deficit BiH je povećan za 12 posto, odnosno iznosi četiri milijarde KM. Ovakve stope rasta izvoza i uvoza nisu dovoljne za ekonomski rast i razvoj BiH. Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na većinu europskih zemalja, neophodne su povećane investicije, kojih opet ne može biti sve dok ne budu provedene reforme sadašnjeg stanja, te osigurana vladavina prava i da uvedemo standarde koji vladaju u Europskoj uniji. Ne možemo imati naše standarde, a poslovati sa Europskom unijom kao našim najvažnijim partnerom u vanjskotrgovinskoj razmjeni“, istakao je Nihad Bajramović, glavni tajnik VTK BiH.
Iznio je i podatak da BiH uvozi čak 92 posto hrane koju građani jedu, a da to tržište pokriva tek osam posto domaće proizvodnje.
Belma Hasić iz sektora za makroekonomski sistem VTK-a rekla je da je u prvih šest mjeseci 2019. godine ostvaren pad izvoza od 0,05 posto, a rast uvoza od 4,43 posto.
“Smanjenje aktivnosti glavnih trgovinskih partnera, rast necarinskih barijera, otežano poslovanje u metalnoj, odnosno aluminijskoj industriji, nizak obim proizvodnje u odnosu na domaću potrošnju koja se podmiruje uvozom su neki od razloga što imamo tako visok vanjskotrgovinski deficit“, pojasnila je Hasić.
Ona je dodala da je BiH nastavila najviše uvoziti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Njemačke, te da je najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni Europska unija u koju je izvezena roba u vrijednosti od 4,5 milijarde KM. Uvoz je iznosio 6,8 milijardi KM. Izvoz je povećan za dva posto, a uvoz za oko osam posto.
Nakon EU najznačajniji partner su zemlje CEFTA-e na čije je tržište izvezena roba u vrijednosti od 990 milijuna KM, čime je povećan za jedan posto u odnosu na prošlu godinu. Sa područja CEFTA-e uvezena je roba u vrijednosti od 1,4 milijarde KM, što je za dva posta u odnosu na prošlu godinu.
“U takozvanim ostalim ili trećim zemljama najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obimu poslovanja je Turska, zatim Sjedinjene Američke Države. Pad izvoza je zabilježen i u Turusku, SAD, Kinu i Rusiju uz istovremeno povećanje uvoza iz trećih zemalja, osim iz Rusije./HMS/
