KOMENTAR FRA LUKE MARKOVIĆA

Vidi li akademik budućnost BiH na Bliskom istoku?

Već duže vremena komentira sarajevski akademik Esad Duraković politička previranja u Bosni i Hercegovini. Iz njegovih mnogobrojnih tekstova koji se, navodno, zauzimaju za demokratski uređenu BiH, može se ipak naslutiti nešto drugo. Njega građanski i etnički uređena BiH, što zahtjeva Dayton, ali i konstitutivnost triju naroda, očito malo zanima, iako se svim silama trudi prikazati sebe kao jednog objektivnoga promatrača stanja. Između redaka i određene misaone zbrke da se ipak naslutiti što čovjek doista želi.

Piše: dr. fra Luka Marković, Katolički tjednik

Ponekad hvali visoke predstavnike, a onda ih drsko napada, kao što je slučaj sa zadnjim. Hvali ih kad su protiv hrvatskih interesa, a brutalno napada kad pokušavaju te interese barem djelomično zaštiti. Silno se, navodno, uzbudi na mogućnost stvaranja muslimanske državice u BiH, uvjeren kako to neki Bošnjaci žele ostvariti u dogovoru s Hrvatima i Srbima, a onda, između redaka čitano, grmi protiv onih koji bi se mogli dogovoriti s Hrvatima oko pravednoga uređenja Federacije u kojoj Bošnjaci ne bi Hrvatima birali političke predstavnike.

Upravo bi taj dogovor bio neka vrsta jamstva opstanka BiH, jer bi prisilio i Srbe da počnu realno razmišljati i zaborave na priključenje Republike Srpske Srbiji.

Akademiku je još uvijek problem mala bošnjačka državica, ali se iz njegovih razmišljanja da zaključiti kako mu velika ne bi smetala. Jer ako se BiH uredi kao građanska država, zna to akademik, ubrzo će postati bošnjačka. Smeta mu što bi BiH u slučaju dogovora koalicionih bošnjačkih stranaka s Hrvatima i Srbima postala građanskom državom poput Švicarske i Belgije, koja bi štitila, među ostalim, i nacionalne interese konstitutivnih naroda.

Švicarska i Belgija jesu građanske države koje poštuju i etničko. Štoviše, etničko je u njima pristalo na građansko, jer se ne boji nadglasavanja manjih etnija od strane brojčano jačih.

Takvo ustrojstvo u BiH osiguralo bi dugoročno mir. Uostalom, Bosna i Hercegovina kao multietnička država može samo tako i opstati. Svaki pokušaj dominacije jednih nad drugima, doveo bi ponovno do sukoba i mogućega razlaza.

Što znači da BiH nije ni Istok ni Zapad?

Što želi uvaženi akademik uopće? Što želi taj uporni kritičar onih koji se osjećaju drugačijim od njega, a ipak su u BiH svoji na svome? Njegov zadnji tekst ga razotkriva. Iz njega bi se moglo zaključiti da je silno zabrinut zbog mogućnosti da SDA neće biti više značajan politički čimbenik u BiH. On to ne spominje. No, tako nešto se da zaključiti iz njegova zadnjeg napisa u kojem govori o tome kako Bošnjaci nemaju svoju državu, te bi zbog toga BiH morala biti daleko od Istoka i Zapada. Čovjek je očito razočaran što čitava BiH neće jednoga dana biti bošnjačka. Pa kako će biti kad u njoj žive još dva konstitutivna naroda? Vidi čuda neviđena. Onaj koji neizravno predbacuje SDA da želi bošnjačku, muslimansku fildžan državicu, odjedanput se silno zabrinuo da bi neki novi Bošnjaci mogli postići dogovor s Hrvatima i Srbima oko uređenja BiH, što bi vodilo njezinu opstanku i ekonomskom prosperitetu, ali i približavanju Zapadu. U slučaju korektnog dogovora, bila bi čitava bošnjačka, ali isto tako hrvatska, srpska i onih drugih koji se poput Komšića ne mogu svrstati.

Kojima pripada akademik? Retoričko pitanje. Koga to zanima? Ljude se cijeni po korektnosti i objektivnosti. Međutim, njegove zadnje izjave daju naslutiti ponešto od toga. Čovjek iznosi u bošnjačkim medijima (depo.ba) tezu kako BiH ne pripada ni Istoku ni Zapadu. Navodno je Bosna i Hercegovina specifična država i zaslužuje posebnu političku i ideološku orijentaciju.

BiH jest specifična država, jer je zajednica triju konstitutivnih naroda. Bošnjaci nemaju svoju državu, kaže akademik, zato njihov interes mora biti drugačiji od drugih naroda. Koji bi to mogao biti interes, ako se odbaci pripadnost Istoku i Zapadu? Ne misli akademik valjda na Bliski istok ili na Tursku? Ako i misli, ima pravo na svoje mišljenje. Pa, ipak, jedno bi morao znati: multietničke države se ne uređuju prema željama jednoga naroda, nego kroz razuman dogovor svih.

Gospodin akademik zaboravlja da u BiH postoje mnogi, pa i među Bošnjacima, koji je vide radije na Zapadu nego na Bliskom istoku ili u Turskoj. Za akademika i njemu slične, moglo bi se iščitati između redaka, zapadni novac je poželjan, ali ne i demokracija u kojoj su svi građani ravnopravni, sve vjere isto tretirane, a etničko manjega naroda zaštićeno od premoći većega. U suprotnom prihvatio bi činjenicu da u BiH žive tri konstitutivna naroda koja se moraju dogovoriti oko njezina uređenja i orijentacije.

Uostalom, u zapadne zemlje iseljavaju ne samo Hrvati i Srbi, nego i Bošnjaci. Bog zna koliko bi mladih Bošnjaka odselilo u te „retrogradne i islamofobne zapadne zemlje“ kad bi imali hrvatsku putovnicu?Nitko ne želi na Bliski istok. A i kako će željeti, kad odatle masovno dolaze mladi ljudi u Europu, pa čak i u jednu siromašnu i posvađanu BiH.

Poslije akademikova teksta, čovjek se pita gdje se to nalazi Bosna i Hercegovina. U Europi? Geografski sigurno. To kaže i akademik. Pa kada je tako, mora se odlučiti između zapadnih ili istočnih vrijednosti. Ne može se trčkarati kao Srbija, malo lijevo pa desno. Istina, ima nekih koji bi je radije vidjeli na Istoku u naručju majčice Rusije. A tu su i oni koji ne bi bili nesretni da je malo jače zagrli Erdogan ili poneki od bogatih šeika s Bliskog istoka, onih koji tretira žene kao potrošnu robu. Pitanje je jesu li spomenuti doista za to silno zainteresirani. S obzirom na pomoć koju pružaju BiH, očito nisu.

BiH je doista potrebno čudo

Zanimljivo bi bilo znati upita li se uvaženi akademik ponekad zašto te bogate arapske zemlje uvoze milijune kršćanskih, budističkih i hinduističkih radnika, a ne žele prihvatiti napaćene izbjeglice iz islamskoga svijeta, pa čak ni iz onoga arapskoga? Je li u pitanju sklonost izbjeglica neradu? Ni u kom slučaju. Mnoge pridošlice iz muslimanskih zemalja se vrlo brzo snalaze u zapadnim državama. Naravno, to se odnosi na one koji su došli potražiti bolji život, a ne širiti konzervativni islam. Svojim radom mnogi od njih žive bolje nego prosječan Nijemac. Dakle nije u pitanju nerad. Pa što je tada razlog? Možda ih radije vide u Europi? Ili ne žele imati posla s izbjegličkom sirotinjom koja treba pomoć dok se ne snađe. Njemačka država, koliko sam upućen, troši više od 20 milijardi eura godišnje na izbjeglice i ne plače zbog toga. A ne plaču ni izbjeglice, jer im je jako dobro u Njemačkoj i zapadnim državama u kojima, prema mišljenju uvaženoga akademika, vlada islamofobija.

Ma ne misli on to ozbiljno. To je bio samo dio strategije, kao i kod Komšića, kako bi se izvršio pritisak na visokoga predstavnika Schmidta da ne promijeni Izborni zakon.

Kako stvari stoje, ne bi me iznenadilo da akademik i njemu slični počnu ipak glasno protežirati bošnjačku državicu u BiH, jer vide da je vrag odnio šalu – da od klasične građanske BiH, bolje rečeno samo bošnjačke, nema ništa. Jer ako se BiH pravedno uredi, neće moći najbrojniji narod jednoga dana njom ovladati i drugima propisivati što se smije a što ne smije raditi, što je poželjno a što nije.

Iako akademik ne spominje zadnje dogovore između bošnjačkih i hrvatskih stranaka, očito je da i na njih cilja. Smeta mu sada sporazum koji bi vodio stabilnosti BiH. Možda se sada uplašio da će s političke scene otići Izetbegović i SDA. Akademik bi, ako je to njegov problem, trebao ostati miran. Previše su Čović, Dodik i Izetbegović popili zajedno kava da bi se tek tako razišli. Ali tko zna? Čuda su moguća. Možda i taj „truli Zapad“, pogura malo političare k pronalasku pravednoga rješenja u BiH. Uostalom, sve tri monoteističke religije u BiH, a u zadnje vrijeme i kvantna fizika, vjeruju u čuda. BiH je potrebno doista čudo kako bi se napokon izvukla iz ruku političkih analitičara koji jedno govore a drugo misle./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije

INSPEKTORI OTKRILI

Tko je Senad Sarić pod čijim se imenom vodi dosije Sebije Izetbegović?

Senad Sarić ime je liječnika pod čijim brojem dosjea se na Medicinskom fakultetu vodi SebijaIzetbegović. Otkrili su to inspektoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove...