Što sve sadrže izmjene Izbornog zakona koje je pripremilo Ministarstvo pravde BiH?

Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) dostavit će Vijeću ministara BiH prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. No, prijedlog je procurio u javnost.

Ovim prijedlog se ne bi implementirale presude međunarodnih sudova u predmetu „Sejdić – Finci“ i drugima u kojima je utvrđena diskriminacija, nego bi se provela samo izmjena izbora članova Predsjedništva BiH te uvele neke tehničke promjene.

Izbor članova SIP-a

Novost u vezi s ovim izmjenama, kako piše Avaz, bi bila to da bi se mandat u zakonodavnoj vlasti mogao staviti u „mirovanje“ radi učešća u izvršnoj vlasti. Pojednostavljeno rečeno, ministri ili premijeri bi se, nakon ostavke ili smjene neke od vlada, mogli ponovo vratiti u zakonodavnu vlast, odnosno parlamente ili skupštine, s tim da bi tu mogućnost mogli iskoristiti samo jednom u tijekom mandata.

Izmjene bi se uvele i u Povjerenstvu za izbor i imenovanje članova Središnjeg izbornog povjerenstva ( SIP) BiH. Umjesto dosadašnjih sedam članova ovog disfunkcionalnog tijela, koje nikada nije održalo ni konstituirajuću sjednicu, a koje čine tri državna parlamentarca i po dva člana VSTV-a i SIP-a, prema ovom nacrtu, bilo bi šest parlamentaraca, odnosno članova kolegija oba doma. Novost je i to da Zastupnički dom više ne bi mogao birati članove SIP-a ukoliko Povjerenstvo njima ne dostavi listu na odlučivanje.

U Izborni zakon se uvodi i termin izbornih tehnologija, a glasački listići bi se brojali i ručno i elektronski. Što se tiče članova biračkih odbora, 80 posto bi bilo dodijeljeno onim strankama koje već imaju izabrane nositelje mandata na toj razini, a preostalih 20 posto za druge. Na taj način bi se mogao smanjiti utjecaj fiktivnih stranaka.

Birački popisi

S ciljem sprečavanja izbornog inženjeringa i fiktivne promjene mjesta prebivališta, prema ovom prijedlogu bi se dva puta u neizbornoj godini javno objavljivali birački popisi. Ovim prijedlogom bi se uskratila i mogućnost da se unutar liste jedne stranke glasa za neograničen broj kandidata te bi se preferencije ograničile na ukupno tri kandidata.

Uvela bi se i izmjena u izboru hrvatskog člana Predsjedništva na način da bi, osim najvećeg broja glasova, kandidat trebao imati i najveću podršku u najmanje tri od sljedećih pet županija: HNŽ, SBŽ, ŽZH, HBŽ i PŽ. Ukoliko nema takvog kandidata, onda bi se kriterij smanjio na dvije županije, pa onda na jednu. Ukoliko se ni jedan od tih uvjeta ne ispuni, uzima se sljedeći kandidat po broju glasova i tako do kraja liste, dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedene uvjete.

Izborne tehnologije

Primjena izbornih tehnologija bi u početnoj fazi bila u ograničenom obimu, u formi pilot-projekta, na način da se realizira na pojedinim biračkim mjestima po cijeloj BiH, na području oba entiteta. Tako bi se nakon lokalnih izbora stekli uvjeti da se do općih izbora 2026. izborne tehnologije u potpunosti primjenjuju./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img