U pravopisu crtica ima različito značenje, a jedno od njih je oznaka ravnopravnosti među riječima koje spaja.
Piše: dr. sc. Anto Ivić, Hrvatski Medijski Servis
Crtica o pravopisu i jeziku
Električarima označavanje boja izolacije pojedinog vodiča u kabelu služi prepoznavanju njihove uloge u strujnom krugu. Najčešće su obilježeni crnom, smeđom, sivom i plavom, a zaštitno uzemljenje žutom i zelenom bojom. Naglasak je na „i“. Naime, ispravno je napisati da je izolacija žuto-zelena (na njoj postoje i žuta i zelena boja), a ne žutozelena (žuto nijansirana zelena boja).
U Jugoslaviji se u duhu „bratstva i jedinstva“ ili „bratstva-jedinstva“, učio tzv. srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik. U krugovima naklonjenim „istočnoj varijanti“, strepilo se da je srpskohrvatski jezik (u izgovoru se ne prepoznaje spoj s crticom ili bez nje) zapravo hrvatski jezik s primjesom srpskog. Stoga je pred posljednji rat, napose među Srbima u BiH sve prisutniji postajao naziv „srpski jezik“. Bio je to predznak događaja koji su slijedili.
Bosnien-Hercegovina
Kad je Austro-Ugarska Monarhija dobila mandat europskih sila da uvede europski poredak u najzapadniju pokrajinu Osmanskog Carstva vojnom okupacijom, nazvala ju je Bosna i Hercegovina. Složenica imena dvaju povijesnih zemalja se pojavljivala i u drugačijim oblicima. Tako je Nijemac Heinrich Renner putopis objavljen 1896. nazvao „Durh Bosnien-Hercegovina kreuz und quer“, a drugo izdanje iz 1897. „Durch Bosnien und die Hercegovina kreuz und quer“. Hrvatska dioničarska tiskara iz Mitrovice (Srijemske, koja je bila hrvatska) je već 1898. izdala prijevod te knjige pod nazivom „Herceg-Bosnom uzduž i poprijeko“, koju je priredio hrvatski prevoditelj Iso Velikanović. Posljednji prijevod tog vrlo zanimljivog djela je „Bosnom i Hercegovinom uzduž i poprijeko“.
O „Herceg-Bosni, staroj djedovini“ pjevala je srpska pjevačica Nada Mamula. Među muslimanskim autorima, o Herceg-Bosni su pisali, među ostalima, Safvet-beg Bašagić, a kasnije i Ćamil Sijarić. U kampanji SDA na izborima 1990. Alija Izetbegović je poručivao: „Zajedno čuvamo ovu našu dragu Herceg-Bosnu!“
Lijepe li ste
Dobro smišljena promidžba Hercegovine oslanja se na njezino ime, a glasi „Herc Ego Vina“. Ukazuje na zemlju srčanih i samosvjesnih ljudi koji prave dobra vina. A „Bosna ponosna“ je odavno opravdala svoje ime i fascinirala posjetitelje.
Finski znanstvenik i pisac Sakari Pälsi proputovavši naše krajeve, 1930. je objavio knjigu „Bosna ponosna“ s podnaslovom „Zapisi s puta po Bosni, Hercegovini i Dalmaciji”.
Prema navodu Mehe Barakovića, Pälsi piše: „’Bosna ponosna’ počasno je ime koje je u narodnoj pjesmi Južnih Slavena dato Bosni. Putovanje po toj zemlji potvrdilo je da to ime ona s pravom nosi. Svojim prirodnim ljepotama i ponosnim karakterom svojih ljudi ona naziv ’Bosna ponosna’ s pravom nosi onako kako je rečeno u narodnoj pjesmi.
’Junačka Hercegovina’ – je ime koje je kroz historiju potvrđeno i koje se i danas, kad zatreba, potvrđuje bez obzira što se takve prilike više ne pružaju svaki dan.
Dalmacija je prelijepi i na ovom jugu najtopliji kraj pa joj zato drugi atributi nisu potrebni. Njene čari osvajaju svakoga i na svakom mjestu.“
Srce ponosno
Zahvaljujući odazivu Hrvata na referendum u ožujku 1992., Bosna i Hercegovina je ostvarila samostalnost. U okolnostima neslaganjima s muslimanskim b-h političarima koji agresiju na hrvatske krajeve u BiH nisu smatrali svojim ratom, Hrvati su stvorili Hrvatsku zajednicu, kasnije Republiku Herceg-Bosnu, a ne Hrvatsku Krajinu. Sukladno Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu, Hrvatska Republika Herceg-Bosna je 14. kolovoza 1996. godine, ovlasti Vlade prenijela na Vladu Federacije BiH i druga tijela vlasti.
Sava, Drava, Dunav i Jadransko more ne pripadaju samo Hrvatima. I nitko ne osporava hrvatsku himnu. Onima koji u BiH u posljednje vrijeme nekažnjeno prijete ratom i na smrt premlaćuju povratnika Hrvata, smetaju Hrvati u Bosni i Hercegovini, koji pjesmom „Lijepa li si“ iskazuju ljubav prema zemlji svojih pradjedova, ne odričući drugima isto pravo. A ona je lijepa, i ponosna. I dalje će biti. I zemlja, i srčani pjevači./HMS/
