Predsjednik Sindikata kontrolora letenja u Bosni i Hercegovini Vinko Malnar komentirao je za Klix.ba tešku financijsku situaciju u kojoj se našla Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA).
Kriza je nastupila, podsjetimo, nakon što je Eurocontrol, postupajući po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva namijenjena BHANSA-i za upravljanje zračnim prostorom, zbog duga Republike Srpske prema slovenskoj kompaniji Viaduct.
Zbog blokade sredstava, zaposlenici BHANSA-e već osjećaju posljedice.
“Primanja zaposlenika su smanjena na način da je isplata plaće umanjena za 20 posto za mjesec ožujak, a naredna tri mjeseca će biti smanjena 60 posto”, naveo je Malnar.
Dodao je i kako je planiran rebalans financijskog plana od 1. srpnja te smanjenje osnovice plaće za 40 posto, koje bi ostalo na snazi dok se dug ne otplati.
“To je nešto što mi, reprezentativni sindikati, nećemo prihvatiti. Smanjenje osnovice ne smije da se dogoditi”, poručio je odlučno Malnar.
Istaknuo je i zabrinutost za sigurnost zračnog prometa, naglašavajući kako su radnici BHANSA-e dovedeni u neprirodan i krajnje stresan položaj.
“Uposlenici BHANSA-e nalaze se u neprirodnom položaju jer su dovedeni u situaciju u koju nisu smjeli biti dovedeni ni po kakvom osnovu. Ljudi rade svoj posao profesionalno, ali su pod tolikim stresom zbog situacije s plaćama da ne mogu normalno funkcionirati, jer nismo svi istih mentalnih sposobnosti i istog psihofizičkog stanja”, ističe Malnar.
Sindikat je, istovremeno kada i Uprava BHANSA-e, uputio dopise svim relevantnim institucijama – od Ministarstva komunikacija i prometa, Ministarstva financija, OHR-a, do predsjedateljice Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih.
“Nismo pisali institucijama Republike Srpske jer očigledno njihov problem po njima nije njihov, nego bi oni da neko drugi riješi njihov dug”, kazao je Malnar.
Do današnjeg dana, kako navodi, nikakav odgovor nisu dobili.
“To samo pokazuje nebrigu vlasti o tako jednoj bitnoj instituciji kao što je BHANSA, koja, ponavljam, samofinancirajuća je, uvozi novac u Bosnu i Hercegovinu i od tog novca uplaćuje na osnovu različitih doprinosa u entitetske proračune više od 20 milijuna KM godišnje, a iz istih uzima NULA KM”, naglasio je.
Upozorio je i na potencijalni egzodus stručnog kadra:
“Ako se situacija ne riješi, ljudi će početi pakirati kofere i tražiti posao u struci izvan BiH, jer je ogroman nedostatak te profesije kako u Europi, a pogotovo u zemljama Bliskog istoka”. /HMS/
