Hrvatski Medijski Servis

SIMULIRANI PARLAMENT Mostarski studenti imaju rješenje za BiH; evo kakve promjene Ustava BiH predlažu

  • Foto: Promedia
  • Foto: Promedia
  • Foto: Promedia
  • Foto: Promedia
  • Foto: Promedia

Danas se u Parlamentu  BiH u Sarajevu održava Simulirani parlament 2019. kojega organizira Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) sa Sveučilišta u Mostaru. Tema rasprave je Novi Ustav BiH, a uz HSPF, također će sudjelovati i studenti Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva i Banja Luke.

 

U prijedlogu novog Ustava kojega u sklopu Simuliranog parlamenta predlaže HSPF, najviše se ističu promjene koje se tiču Predsjedništva BiH, Doma naroda PS BiH i Ustavnog suda BiH, piše Dnevnik.ba.

Naime, prijedlog je usklađen sa odlukama Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda BiH, a temelji se na tome da predstavnici koji su izabrani u ime konstitutivnih naroda u ona tijela vlasti koja su namijenjena njihovom predstavljanju, ne moraju nužno biti i pripadnici toga naroda.

Na taj način, između ostalih zadovoljava se i Odluka Ljubić koja govori o tome da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu, pri čemu su konstitutivni narodi u Preambuli označeni kao posebni kolektiviteti koji moraju imati jednakopravan status.

Nadalje, zadovoljava se i Odluka Sejdić-Finci s obzirom da je, neovisno o nacionalnosti, svima omogućeno jednako pravo da biraju i budu birani za predstavnika Bošnjaka, Hrvata i Srba u onim tijelima vlasti čija je svrha predstavljanje konstitutivnih naroda, uz uvjet da uživaju većinsku potporu onog konstitutivnog naroda u ime kojega se kandidiraju, a jednako načelo vrijedi i za Dom naroda.

Po ovom prijedlogu, broj sudaca u Ustavnom sudu ostaje devet, međutim čine ga po tri člana iz reda svakog konstitutivnog naroda budući da je cjelokupan prijedlog osmišljen vodeći se natkrovljujućim ustavnim načelom konstitutivnosti, kao i odlučnošću da Bosna i Hercegovina konačno postane neovisna, suverena i funkcionalna država u punom kapacitetu.

Razumljivo je ako prijedlog bude sadržavao određene manjkavosti s obzirom da se radi o studentskoj simulaciji, međutim prvotna namjera je afirmiranje pitanja Ustava BiH kao ključnog problema za čije je rješavanje potrebna politička volja koja bi rezultirala ustavno-pravnom konsolidacijom koja je nužna za nastavak europskog puta Bosne i Hercegovine, zaključuju iz HSPF-a.

U nastavku pročitajte što točno mostarski studenti predlažu.

 

 

USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

 

PREAMBULA

Na temelju poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,

Predani miru, pravdi, toleranciji i pomirenju,

Uvjereni da demokratske ustanove vlasti i pravični postupci najbolje uspostavljaju miroljubive odnose u pluralističkom društvu,

U želji za promicanjem općeg blagostanja i gospodarskog razvitka kroz zaštitu privatnog vlasništva i promicanje tržišnog gospodarstva,

Rukovođeni ciljevima i načelima te političkim naslijeđem Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,

Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine sukladno međunarodnom pravu,

Uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini,

Vodeći računa o punom poštivanju načela usuglašenih 1. listopada 2013. godine u Bruxellesu sa svrhom postizanja napretka u provođenju presude „Sejdić-Finci“ Europskog suda za ljudska prava,

Odlučni da osiguramo puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava,

Nadahnuti Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o civilnim i političkim pravima, odnosno o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, kao i drugim instrumentima o ljudskim pravima,

Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s Ostalima), ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:

Članak I

Načela Ustava

1. Konstitutivnost naroda je natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojemu se sve teritorijalne jedinice i njihove institucije moraju rukovoditi i u potpunosti podrediti.

2. Bošnjaci, Hrvati i Srbi su politički suvereni i konstitutivni narodi Bosne i Hercegovine. Sva ustavna i zakonska rješenja osiguravaju jednaka prava i odgovornosti za sva tri konstitutivna naroda i svakog građanina Bosne i Hercegovine.

3. Bosna i Hercegovina je demokratska, pravna i sekularna država utemeljena na jednakosti svojih naroda i građana te funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora.

4. Bosna i Hercegovina je federalna država sastavljena od četiri teritorijalne jedinice pri čemu su prava i odgovornosti svake teritorijalne jedinice definirane Ustavom, statutom ili drugim pravnim propisima.

5. Suverenitet Bosne i Hercegovine neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv, a teritorijalni integritet u međunarodno priznatim granicama neupitan.

6. U Bosni i Hercegovini i njenim teritorijalnim jedinicama vlast je ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.

7. Bosna i Hercegovina će svako članstvo u političkim i vojnim savezima potvrđivati referendumskom voljom većine od svakog konstitutivnog naroda.

Članak II

Bosna i Hercegovina

1. Ustroj Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta i dva distrikta.

a) Dva entiteta su: Federacija Bosna i Hercegovina i Republika Srpska (u daljnjem tekstu: „entiteti“).

b) Dva distrikta su: distrikt Sarajevo i distrikt Brčko (u daljnjem tekstu: „distrikti“).

c) Distrikt Brčko nastavlja svoje postojanje u postojećim okvirima.

d) Kanton 9 Federacije Bosne i Hercegovine postaje Federalni distrikt glavnog grada – Sarajeva.

2. Kretanje roba, usluga, kapitala i osoba

Sloboda kretanja postoji po cijeloj Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina, entiteti i distrikti neće ometati punu slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala po cijeloj Bosni i Hercegovini, sa ciljem stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora slobodnog tržišta. Entiteti i distrikti neće postavljati bilo kakve kontrole na granici između federalnih jedinica.

3. Glavni grad

Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

4. Simboli

Bosna i Hercegovina zadržava postojeće prepoznatljive državne simbole – zastava, grb i himna.

5. Državljanstvo

Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine koje uređuje Parlamentarna skupština.

a) Nijedna osoba ne može samovoljno biti lišena državljanstva Bosne i Hercegovine, ili na drugi način ostavljena bez državljanstva. Nitko ne može biti lišen državljanstva Bosne i Hercegovine, iz bilo kojeg razloga kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rođenje ili drugi status.

b) Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo neke druge države, pod uvjetom da postoji bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupštine sukladno članku IV, stavak 4, točka (d). Osobe s dvojnim državljanstvom mogu glasovati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina zemlja njihova prebivanja.

c) Državljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uživa zaštitu Bosne i Hercegovine. Postojat će središnji registar svih putovnica izdanih od strane Bosne i Hercegovine.

d) Državljanstvo Bosne i Hercegovine imaju svi građani koji u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine.

Članak III

Ljudska prava i temeljne slobode

1. Ljudska prava

Bosna i Hercegovina osiguravat će najviši stupanj međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu oformljena je Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu.

2. Međunarodni standardi

U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.

3. Popis prava

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje:

a) Pravo na život.

b) Pravo osobe da ne bude podvrgnuta mučenju ili nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kazni.

c) Pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili potčinjenosti ili da ne obnaša prisilan ili obvezatan rad.

d) Prava na slobodu i sigurnost osobe.

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke.

f) Pravo na privatni i obiteljski život, dom i dopisivanje.

g) Slobodu mišljenja, savjesti i vjere.

h) Slobodu izražavanja.

i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja.

j) Pravo na ženidbu i udadbu, te osnivanje obitelji.

k) Pravo na imovinu.

l) Pravo na obrazovanje.

m) Pravo na slobodu kretanja i prebivanja.

4. Nediskriminacija

Uživanje prava i sloboda predviđenih ovim člankom ili u međunarodnim sporazumima čija je Bosna i Hercegovina potpisnica, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina,   rođenje ili drugi status.

5. Provedba

Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, uredi, državni organi, i tijela kojima posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar entiteta, primjenjivat će i poštivati ljudska prava i temeljne slobode navedene u stavku 2.

Članak IV

Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine, entiteta i distrikata

1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine

Sljedeći poslovi su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:

a) Vanjska politika.

b) Vanjskotrgovinska politika.

c) Carinska politika.

d) Monetarna politika.

e) Financiranje institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

f) Politika useljavanja, izbjeglica i azila kao i donošenje propisa o tome.

g) Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i

odnose s Interpolom.

h) Postavljanje i rad zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih uređaja.

i) Donošenje propisa o transportu među entitetima.

j) Kontrola zračnog prometa.

k) Obavljanje izbora u skladu s Ustavom i zakonom.

l) Obrambena politika Bosne i Hercegovine, uključujući kontrolu i nadzor Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

2. Nadležnosti entiteta

a) U nadležnosti entiteta spadaju sve nadležnosti koje ovim Ustavom nisu eksplicitno navedene kao nadležnosti Bosne i Hercegovine.

b) Svaki će entitet pružati svu potrebitu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi ona mogla izvršavati međunarodne obveze Bosne i Hercegovine, s tim da će za financijske obveze koje je stvorio jedan entitet bez suglasnosti drugog, prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, biti odgovоran taj entitet, osim u onoj mjeri u kojoj je ta obveza potrebna za nastavak članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji.

c) Entiteti će ispuniti sve uvjete za sigurnost i zaštitu svih osoba u područjima pod njihovom nadležnošću održavanjem civilnih ustanova za provedbu pravnih propisa, koje će djelovati sukladno međunarodno priznatim standardima i uz poštivanje međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda i poduzimanjem drugih podesnih mjera.

3. Nadležnosti distrikta Sarajevo

Sljedeći poslovi su nadležnosti distrikta glavnog grada Sarajeva:

a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga.

b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja.

c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike.

d) utvrđivanje stambene politike, uključujući i donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata.

e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguravanja javnih službi.

f) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta.

g) donošenje propisa o unaprijeđivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti.

h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguravanje njihove dostupnosti.

i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguravanjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji.

j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite.

k) stvaranje i primjena politike turizma i razvoja turističkih resursa.

4. Nadležnosti distrikta Brčko

Nadležnosti distrikta Brčko definirane su Statutom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

5. Pravni sustav i nadležnosti entiteta, institucija i distrikata

a) Entiteti, distrikti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one odredbe zakona Bosne i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine, entiteta i distrikata.

b) Sva zakonodavna i izvršna tijela distrikta Sarajevo potpadaju pod direktnu kontrolu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i drugih institucija Bosne i Hercegovine u skladu sa načelom jednakosti konstitutivnih naroda i svih građana.

6. Koordinacija

Predsjedništvo može odlučiti da potpomogne koordinaciju među entitetima u stvarima koje prema ovome Ustavu nisu u nadležnosti Bosne i Hercegovine, osim ako se neki entitet tome usprotivi u bilo kojem konkretnom slučaju.

7. Dodatne nadležnosti

Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost za one poslove o kojima se entiteti suglase ili koji su potrebni za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, sukladno s podjelom nadležnosti između institucija Bosne i Hercegovine. Mogu se po potrebi osnovati i dodatne institucije za obavljanje takvih nadležnosti.

Članak V

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Zastupnički dom.

1. Dom naroda

Dom naroda se sastoji od 15 izaslanika, od kojih je pet predstavnika Bošnjaka, pet predstavnika Hrvata i pet predstavnika Srba, pri čemu ne moraju nužno biti i pripadnici naroda kojeg predstavljaju.

a) Nominirane bošnjačke izaslanike biraju bošnjački izaslanici Doma naroda Parlamenta Federacije. Nominirane hrvatske izaslanike biraju hrvatski izaslanici Doma naroda Parlamenta Federacije. Nominirane srpske izaslanike bira Narodna skupština Republike Srpske.

b) Devet članova Doma naroda čine kvorum, s tim da su nazočna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika.

c) Pravo na nominiranje u Dom naroda imaju samo kandidati koji su sudjelovali na Općim izborima.

2. Zastupnički dom

Zastupnički dom se sastoji od 42 člana, od kojih su dvije trećine izabrane s teritorija Federacije, a jedna trećina s teritorija Republike Srpske.

a) Članovi Zastupničkog doma biraju se izravno iz njihovih entiteta sukladno izbornom zakonu.

b) Kvorum čini većina svih članova izabranih u Zastupnički dom.

3. Postupak

a) I jedan i drugi dom sazvat će se u Sarajevu najkasnije 30 dana po njihovu izboru.

b) Svaki dom većinom glasova donosi i mijenja svoj poslovnik i od svojih članova izabire jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, od kojih će jedan biti predsjedatelj, a druga dvojica dopredsjedatelji, s tim da se ove funkcije rotiraju između ove tri izabrane osobe.

c) Za donošenje svih zakona bit će potrebna suglasnost oba doma.

d) Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova nazočnih koji su glasovali. Izaslanici i članovi će uložiti maksimalne napore kako bi ta većina uključivala barem jednu trećinu glasova izaslanika ili članova sa teritorija svakog entiteta. Ako većina glasova ne uključuje po jednu trećinu glasova izaslanika ili članova s teritorija svakog entiteta, predsjedatelj i dopredsjedatelj sastat će se kao komisija i pokušati ishoditi suglasnost u roku od tri dana nakon glasovanja. Ako ovi napori ne uspiju, odluke će se usvajati većinom onih koji su nazočni i koji glasuju, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više izaslanika ili članova iz jednog ili drugog entiteta.

e) Neka se predložena odluka Parlamentarne skupštine može proglasiti štetnom po vitalne interese bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova bošnjačkih, odnosno hrvatskih, odnosno srpskih izaslanika izabranih sukladno stavku 1, točka (a). Za takvu će predloženu odluku u Domu naroda biti potrebita suglasnost većine bošnjačkih, većine hrvatskih i većine srpskih izaslanika koji su nazočni i koji glasuju.

f) U slučaju protivljenja većine bošnjačkih izaslanika, hrvatskih izaslanika ili srpskih izaslanika pozivanju na točku (e), predsjedatelj Doma naroda odmah će sazvati Zajedničku komisiju sastavljenu od četiri izaslanika, od kojih su po jednog izabrali bošnjački, hrvatski i srpski izaslanici, u svrhu rješenja spornog pitanja. Ako Komisija u roku od pet dana ne uspije riješiti to pitanje, predmet će se uputiti Ustavnom sudu koji će ga po hitnom postupku ispitati da vidi ima li procesnih nepravilnosti.

g) Dom naroda može se raspustiti odlukom Predsjedništva ili samog Doma, pod uvjetom da odluka Doma o raspuštanju izglasuje većina koja uključuje većinu izaslanika iz barem dva konstitutivna naroda.

h) Odluke Parlamentarne skupštine ne mogu stupiti na snagu prije njihova objavljivanja.

i) Oba će doma u potpunosti objavljivati zapisnik sa svojih rasprava i javno voditi svoje rasprave, osim u izuzetnim okolnostima sukladno svojim poslovnicima.

j) Izaslanici i članovi neće krivično ili građanskopravno odgovarati za djela počinjena u okviru njihovih dužnosti u Parlamentu. Parlamentarni imunitet se dodjeljuje i u cijelosti poštuje u skladu sa načelima i odredbama međunarodnog javnog prava kao i međunarodnih sporazuma čija je Bosna i Hercegovina potpisnica.

4. Ovlasti

Parlamentarna skupština je nadležna za:

a) Donošenje i promjenu Ustava.

b) Donošenje zakona potrebitih za provedbu odluka Predsjedništva ili za izvršavanje odgovornosti Skupštine po ovome Ustavu.

c) Odlučivanje o izvorima i visini sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za podmirivanje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

d) Odobravanje proračuna za institucije Bosne i Hercegovine.

e) Odlučivanje o davanju suglasnosti za ratifikaciju ugovora.

f) Ostale stvari potrebite za izvršavanje njezinih dužnosti ili one koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta.

Članak VI

Predsjedništvo

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog predstavnika Bošnjaka, jednog predstavnika Hrvata i jednog predstavnika Srba, pri čemu ne moraju nužno biti i pripadnici naroda kojeg predstavljaju.

1. Izbor i trajanje mandata

a) Postupak biranja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine regulirat će se u skladu sa izbornim zakonom kojeg će donijeti Parlamentarna skupština prije idućih Općih izbora, a u skladu sa relevantnim presudama međunarodnih sudova i Ustavnog suda BiH.

b) Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine. Članovi će imati pravo biti birani na još jedan uzastopni mandat, slijedom kojeg naredne četiri godine neće imati pravo biti birani.

2. Postupak

a) Djelovanje Predsjedništva regulirano je Poslovnikom o radu Predsjedništva.

b) Rotacija na mjestu predsjedatelja Predsjedništva obavljat će se u skladu sa dogovorom članova Predsjedništva. U slučaju nemogućnosti postizanja dogovora, rotacija se obavlja u skladu sa brojem dobivenih glasova, pri čemu prednost ima onaj član koji je dobio najveći broj glasova. Vremenski period predsjedanja Predsjedništvom je osam mjeseci.

c) Predsjedništvo će nastojati da sve odluke Predsjedništva donosi konsenzusom (tj. one koje se tiču pitanja koja proizlaze iz članka V (3), točke (a) do (e)). Međutim, te odluke, pod uvjetima iz točke (d) ovog stavka, mogu donijeti samo dva člana ako propadnu svi napori da se postigne konsenzus.

d) Član Predsjedništva koji je glasovao protiv neke odluke Predsjedništva može dati izjavu da je ta odluka štetna po vitalne interese naroda koji predstavlja, a sve u roku od tri dana nakon usvajanja te odluke. Takva će se odluka odmah podnijeti Narodnoj skupštini Republike Srpske; odnosno bošnjačkim izaslanicima u Domu naroda Federacije, ako je izjavu dao bošnjački član Predsjedništva; ili hrvatskim izaslanicima Domu naroda Federacije ako je izjavu dao hrvatski član Predsjedništva. Ako je izjava potvrđena dvotrećinskom većinom izaslanika ili zastupnika u roku od deset dana od njezina podnošenja, sporna odluka Predsjedništva neće stupiti na snagu.

3. Ovlasti

Predsjedništvo je nadležno za:

a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.

b) Imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, s tim da ih se s teritorija Federacije ne može izabrati više od dvije trećine.

c) Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član.

d) Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora.

e) Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine.

f) Predlaganje, na preporuku Vijeća ministara, godišnjeg proračuna Parlamentarnoj skupštini.

g) Podnošenje izvješća na zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje, Parlamentarnoj skupštini o izdatcima Predsjedništva.

h) Koordiniranje, po potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.

i) Obavljanje i drugih funkcija potrebitih za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu dodijeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.

4. Vijeće ministara

Predsjedništvo će imenovati predsjedatelja Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost nakon potvrde od strane Zastupničkog doma. Predsjedatelj će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra za vanjsku trgovinu i druge ministre po potrebi, a koji će stupiti na dužnost po potvrdi Zastupničkog doma.

a) Predsjedatelj i ministri zajedno čine Vijeće ministara s obvezom provođenja politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima navedenim u članku IV, stavak 1, 6 i 7, i podnošenja izvješća Parlamentu Bosne i Hercegovine (uključujući barem jedno izvješće godišnje o izdatcima Bosne i Hercegovine).

b) S teritorija Federacije ne može se imenovati više od dvije trećine svih ministara. Predsjedatelj će također imenovati i zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri), a koji će stupiti na dužnost nakon potvrde Zastupničkog doma.

c) Vijeće ministara dužno je dati ostavku ako mu u bilo koje vrijeme Parlamentarna skupština izglasuje nepovjerenje.

5. Stalni odbor

a) Svaki će član Predsjedništva, po službenoj dužnosti, imati ovlast civilnog zapovjednika Oružanih snaga BiH. Oružane snage BiH će djelovati sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

b) Članovi Predsjedništva izabrat će Stalni odbor za vojna pitanja koji će koordinirati aktivnosti Oružanih snaga u Bosni i Hercegovini. Članovi Predsjedništva ujedno su i članovi Stalnog odbora.

Članak VII

Ustavni sud

1. Sastav

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova.

a) Sastav Ustavnog suda odražava natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti naroda, stoga po tri suca dolaze iz reda svakog konstitutivnog naroda. Svaki član Predsjedništva po isteku mandata ustavnih sudaca predlaže tri kandidata, iz konstitutivnog naroda koji predstavlja, za suce Ustavnog suda koje potvrđuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

b) Suci će biti istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i takvim kvalifikacijama može biti sudac Ustavnog suda.

c) Imenovani suci obnašat će svoju dužnost do dobi od 70 godina, ukoliko prije ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca.

2. Postupak

a) Većina svih članova Suda čini kvorum.

b) Sud će donijeti svoja pravila o radu većinom glasova svojih članova. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će obrazlagati i objavljivati.

3. Nadležnost

Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.

a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između entiteta ili distrikata, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili distrikata, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali se ne ograničavajući se na to:

– Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna ovom Ustavu.

Spor može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedatelj Vijeća ministara, predsjedatelj ili dopredsjedatelj jednog od domova Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/izaslanika jednog od domova Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog entiteta.

b) Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

c) Ustavni sud će imati nadležnost za pitanja koja mu podnese bilo koji sud u Bosni i Hercegovini, a koja se tiču toga je li neki zakon o čijoj valjanosti ovisi njegova odluka sukladno ovom Ustavu, s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezinim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili koja se tiču postojanja ili djelokruga nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

4. Odluke

Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Članak VIII

Centralna banka

Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina vlast za izdavanje valute i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.

1. Nadležnosti Centralne banke određuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Zakon o Centralnoj banci treba odražavati potpunu političku neovisnost Bosne i Hercegovine.

2. Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine sastojat će se od pet članova koje predlaže Parlamentarna skupština, a potvrđuje Predsjedništvo na period od šest godina. Odbor će između svojih članova izabrati Guvernera na period od šest godina.

Članak IX

Financije

1. Na prijedlog Predsjedništva Parlamentarna skupština će svake godine usvajati proračun koji će pokrivati izdatke potrebne za izvršavanje odgovornosti institucija Bosne i Hercegovine i za ispunjavanje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

2. Ako se takav proračun ne usvoji pravodobno, koristit će se proračun iz prethodne godine na privremenoj osnovi.

3. Federacija će osigurati dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu sredstava potrebnih za proračun, osim ukoliko se sredstva prikupljaju na način koji je utvrdila Parlamentarna skupština.

Članak X

Opće odredbe

1. Nijedna osoba koja izdržava kaznu izrečenu od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ne može se kandidirati, niti može obnašati nikakvu naimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriju Bosne i Hercegovine.

2. Naknada za osobe koje obnašaju službu u institucijama Bosne i Hercegovine ne može se smanjivati tijekom mandata obnašatelja službe.

3. Nacionalni sastav dužnosnika postavljenih na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine odražavat će opći nacionalni sastav Bosne i Hercegovine.

Članak XI

Izmjene i dopune

1. Postupak za izmjene i dopune

Izmjene i dopune ovoga Ustava mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine donesenom dvotrećinskom većinom nazočnih izaslanika koji su glasovali u Zastupničkom domu.

2. Ljudska prava i temeljne slobode

Nijedna izmjena ili dopuna ovog Ustava ne može dokinuti ili umanjiti nijedno od prava i sloboda navedenih u članku III ovog Ustava ili izmijeniti ovaj stavak.

Članak XII

Prijelazne odredbe

Prijelazne odredbe koje se tiču javnih službi, pravnih i drugih pitanja izložene su u Aneksu II ovome Ustavu.

Članak XIII

Stupanje na snagu

1. Ovaj Ustav će stupiti na snagu 30 dana od provedene parlamentarne procedure propisane ovim Ustavom i poslovnicima o radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

2. U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti i distrikti će izvršiti izmjene svojih ustava kako bi ih usuglasili s ovim Ustavom, sukladno članku IV, stavak 5, točka (a).

Aneks I

Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini

1. Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (1948)

2. Ženevske konvencije I-IV o zaštiti žrtava rata (1949) i Dopunski protokoli I-II (1977)

3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966)

4. Konvencija o državljanstvu udatih žena (1957)

5. Konvencija o smanjivanju broja osoba bez državljanstva (1961)

6. Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965)

7. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) i Opcioni protokoli (1966 i 1989)

8. Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966)

9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema ženama (1979)

10. Konvencija protiv mučenja i drugog nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (1984)

11. Europska konvencija o sprječavanju mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (1987)

12. Konvencija o pravima djeteta (1989)

13. Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji (1990)

14. Europska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992)

15. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (1994)

Aneks II

Prijelazne odredbe

1. Kontinuitet pravnih propisa

Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na teritoriju Bosne i Hercegovine kad Ustav stupi na snagu, ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose s Ustavom, sve dok nadležno vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odredi drugačije.

2. Sudski i administrativni postupci

Svi postupci pred sudovima ili upravnim tijelima, koji budu djelovali na teritoriju Bosne i Hercegovine u trenutku kad Ustav stupi na snagu, nastavit će se pred istima ili će biti preneseni na druge sudove ili tijela u Bosni i Hercegovni, sukladno zakonima koji određuju nadležnost takvih službi.

3. Državni organi

Vladini uredi, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine radit će sukladno važećim propisima dok ovi ne budu izmijenjeni novim sporazumom ili zakonom.

 

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte