U izvješću koje će visoki predstavnik Christian Schmidt dostaviti Vijeću sigurnosti UN-a navedena je i „potreba da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata“.
U uvodu Schmidt navodi da je kriza uslijedila nakon nedavnih poteza vlasti Republike Srpske i njezina bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njezinih institucija, stoji u izvješću Schmidta upućenom Vijeću sigurnosti UN-a.
„Međutim, ovo nisu izolirani incidenti potaknuti isključivo presudom Suda Bosne i Hercegovine i naknadnom odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva o prestanku mandata predsjednika Milorada Dodika. Umjesto toga, oni predstavljaju najnovije poteze u dugogodišnjoj političkoj putanji, planiranoj i pripremljenoj znatno unaprijed“, navodi Schmidt.
Daljnji sažetak izvješća objavljujemo u cijelosti:
„U tom kontekstu, važno je naglasiti – možda prije svega – da mir i dalje prevladava u Bosni i Hercegovini unatoč političkim napetostima koje su uslijedile nakon napada na temeljna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru od strane stranaka zastupljenih u vlastima Republike Srpske. Strahovi da bi agencije za provedbu zakona mogle biti uvučene u sukob bili su kratkog vijeka. Iako rizik i dalje postoji, spor je bio ograničen na političku sferu. Transformacija vojne moći u političke strukture koju je postigao Opći okvirni sporazum o miru ponovno se pokazala učinkovitom. Stabilizacijska uloga snaga Europske unije (EUFOR) u tom pogledu i odluka o povećanju broja vojnika na terenu ne bi se smjele podcijeniti.
Politička i institucionalna cijena krize, europske integracije i propuštene prilike
Međutim, ovi napadi na Opći okvirni sporazum o miru imali su značajnu cijenu – i političku i institucionalnu. Bosna i Hercegovina našla se u strukturnoj krizi koja je imala geopolitičke reperkusije. Opći okvirni sporazum o miru služio je kao temelj mira, stabilnosti i napretka tijekom posljednja tri desetljeća. On ostaje okvir kroz koji se može postići značajan napredak, osobito prema Europskoj uniji (EU). Reforme koje se neminovno provode unutar njegova okvira – a u znatnoj mjeri ih podupire i potiče Ured visokog predstavnika – poboljšale su političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost zemlje, ojačale vladavinu prava, unaprijedile institucionalnu funkcionalnost, poduprle proces integracije u EU i potaknule ulaganja.
Bosna i Hercegovina pripada obitelji EU, ali put prema članstvu u EU potkopavaju i ugrožavaju postupci domaćih vlasti, prvenstveno onih koje čine vladajuću koaliciju Republike Srpske. To je dugo sprječavalo donošenje nužnih zakonskih i ustavnih odluka. Prilike koje nudi proces pristupanja EU propuštene su tijekom izvještajnog razdoblja. Unatoč tome, nedavno usvajanje Programa reformi od strane Vijeća ministara, potrebnog za provedbu Plana rasta – neposredno prije roka 30. rujna i zahvaljujući neumornim naporima nekih članova Vijeća ministara – može se činiti skromnim, ali bi moglo utrti put ponovnom napretku. Program reformi trenutačno je u pregledu Europske komisije.
Obveza poštivanja mirovnog sporazuma
Uporna neslaganja među političkim elitama na državnoj razini – osobito među bivšim koalicijskim partnerima – oko temeljnih načela Općeg okvirnog sporazuma o miru intenzivirala su se nakon odluke o odbijanju žalbe koju je podnio bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik protiv prvostupanjske presude kojom je proglašen krivim za nepoštivanje Općeg okvirnog sporazuma o miru. Sporna pitanja uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njegove odluke, međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika, put prema EU i integraciju u Sjevernoatlantski savez (NATO), pitanje državne imovine, državni proračun i druga pitanja temeljna za suverenitet Bosne i Hercegovine.
Opći okvirni sporazum o miru nije opcionalan. Njegova jamstva nisu stvar izbora. On definira minimalne obveze koje sve strane moraju poštivati pod bilo kojim okolnostima. Teritorijalni integritet i politička neovisnost zemlje moraju se poštovati od strane svih, na domaćem i međunarodnom planu.
Jednako temeljna u institucionalnoj arhitekturi Bosne i Hercegovine jest vladavina prava. Sudske presude, bilo da ih je donio Sud Bosne i Hercegovine ili Ustavni sud Bosne i Hercegovine, moraju se poštovati i provoditi.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je nekoliko ključnih presuda u vezi sa zakonima i zakonodavstvom RS koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske u veljači 2025. Sud je ab initio ukinuo nekoliko zakona usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske, uključujući Zakon o neprimjeni zakona i zabrani rada izvanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakon o dopuni Kaznenog zakona Republike Srpske, Odluku o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji izvanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske i njegov Pravilnik o postupku imenovanja i izbora prvih članova Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Republike Srpske.
Ovi zakonodavni akti temeljili su se na pogrešnoj pretpostavci da entitet može jednostrano povući zakonodavstvo Bosne i Hercegovine i uvesti svoje, zajedno s paralelnim strukturama za njihovu provedbu. Nakon potvrde osuđujuće presude bivšem predsjedniku Republike Srpske i odluke Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o prestanku njegova mandata, Milorad Dodik je, čini se, formalno priznao gubitak predsjedničkog mandata registracijom svoje stranke za prijevremene izbore i nominacijom novog predsjedničkog kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ove odluke državnih institucija, ponajprije presude i odluke sudova, poslale su snažnu poruku: napadi na Opći okvirni sporazum o miru, ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i nepoštivanje sudskih odluka i zakona Bosne i Hercegovine, nose pravne posljedice.
Političke posljedice i kraj državne koalicije
Kao visoki predstavnik, uporno sam dokumentirao – uključujući i pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda – nepoštivanje obveza i opredjeljenja Republike Srpske prema Općem okvirnom sporazumu o miru, koji je u posljednjih 30 godina služio kao temelj mira, stabilnosti i razvoja u Bosni i Hercegovini. Iako su ti izazovi dosegli vrhunac tijekom izvještajnog razdoblja, mjere koje su poduzele pravosudne institucije Bosne i Hercegovine pružaju tračak nade da bi vladavina prava na kraju mogla prevladati.
Iako je državno pravosuđe odlučno reagiralo na mjere poduzete u ime entiteta Republika Srpska, funkcionalnost drugih institucija je ugrožena. Koalicija na državnoj razini se raspala, stranke Trojke (SDP BiH–NiP–NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su se Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i SNSD opirali restrukturiranju Vijeća ministara. Koalicija uspostavljena nakon izbora 2022., koja se oslanjala na nužnost pronalaska kompromisa za napredak na putu prema EU, nije preživjela ultimatume i prijetnje državi koje je uputio SNSD. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ostala je paralizirana, a rad Vijeća ministara nije dao očekivane rezultate.
Nedavni dogovor o Agendi reformi naglašava širi osjećaj propuštene prilike. Trenutačna kriza u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina politički je proizvedena i rješenje je moguće postići putem postojećih institucija. Stalni izazovi institucionalnoj legitimnosti potkopavaju povjerenje među političkim akterima i konstitutivnim narodima, čineći kompromis nedostižnim. Ustav Bosne i Hercegovine oslanja se na podjelu vlasti i spremnost onih na vlasti na kompromis. Podrivanje nadležnosti i institucija Bosne i Hercegovine te donošenje zakona i političkih akata u Narodnoj skupštini Republike Srpske s ciljem stvaranja paralelnog zakonodavnog i institucionalnog okvira u entitetu, usporednog s onim na državnoj razini, dugoročno potkopava funkcionalnost države. Političke tvrdnje da je međunarodna zajednica, posebice visoki predstavnik, prepreka domaćem političkom odlučivanju, očito služe kao izgovor za vlastitu neaktivnost.
Umjesto skepticizma prema sposobnosti institucionalne arhitekture da upravlja krizom, trenutačna situacija otkriva pravu prirodu problema s kojima se moraju suočiti svi političari u Bosni i Hercegovini. Konstruktivno sudjelovanje u institucijama stvorenim Općim okvirnim sporazumom o miru ono je što je potrebno da bi se Bosna i Hercegovina pomaknula dalje na putu prema EU. Prijava SNSD-a za prijevremene izbore koje organizira SIP i nedavni dogovor o programu reformi mogli bi upućivati na to da stranka želi izaći iz izolacije. Daljnji razvoj događaja u vezi s tim trebat će pomno pratiti.
Referendum u Republici Srpskoj
Odluka Narodne skupštine Republike Srpske od 22. kolovoza 2025. o raspisivanju referenduma na razini cijelog entiteta 25. listopada 2025. duboko je zabrinjavajuća. Podsjeća na sličan pokušaj iz 2011., koji je na kraju zaustavljen nakon intervencije EU. Referendumi provedeni na razini entiteta o pitanjima izvan njihove nadležnosti nemaju pravnu osnovu i riskiraju pogoršanje napetosti.
U svojoj nadležnosti kao konačni autoritet u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, ovime obavještavam Vijeće sigurnosti UN-a o sljedećem:
Entitet ne može provesti referendum o pitanju koje ne spada u njegove ustavne nadležnosti.
Pitanja državnih pravosudnih institucija spadaju u ustavne odgovornosti države i ne spadaju u ustavne odgovornosti entiteta.
Status i ovlasti visokog predstavnika pitanja su koja proizlaze iz Općeg okvirnog sporazuma o miru i međunarodnog prava te stoga ne spadaju u nadležnost entiteta.
Entiteti ne mogu donositi pravne akte o tim pitanjima, referendumom ili na drugi način.
Odluka o raspisivanju referenduma na razini cijelog entiteta krši obveze Republike Srpske koje proizlaze iz Aneksa 4 i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma o miru.
U vrijeme pisanja ovog teksta, ostaje neizvjesno hoće li se referendum održati na izvorno najavljeni dan. Spominjani su i drugi datumi, uključujući 9. siječnja 2026., Dan Republike Srpske, koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.
Dana 10. rujna 2025. predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine odobrio je privremenu mjeru kao odgovor na zahtjev 14 članova Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine, osporavajući Zaključke Narodne skupštine Republike Srpske od 22. kolovoza 2025. u vezi s informacijom o Odluci SIP-a Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je stavio izvan snage točke 6., 7. i 8. Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske od 22. kolovoza 2025. – datum stupanja na snagu tih zaključaka, kao i sve akte donesene na temelju njih – te zabranio vlastima i dužnosnicima Republike Srpske poduzimanje radnji prema tim točkama. Točkom 6. tražilo se od Milorada Dodika da nastavi obnašati dužnost predsjednika Republike Srpske, unatoč tomu što mu je mandat istekao. Točkom 7. odbacivani su prijevremeni izbori za predsjednika…
Slučaj Kovačević
Nedavna odluka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu koji je pokrenuo g. Kovačević također bi trebala biti shvaćena kao pokazatelj da bi o ustavnim i institucionalnim pitanjima trebali raspravljati političari u Bosni i Hercegovini, a ne da bi se rješenja nametala izvana. Sud je prihvatio prigovor Vlade na dopuštenost zahtjeva na temelju toga da je podnositelj, g. Slaven Kovačević, zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva u smislu Konvencije i da nije imao status žrtve prema relevantnim odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima. Ova odluka ne oslobađa Bosnu i Hercegovinu obveze provedbe prethodnih presuda Suda, uključujući i izmjene Ustava prema potrebi. Međutim, odluka pokazuje da će prilagodba ustavne strukture Bosne i Hercegovine doći iznutra, a neće biti nametnuta izvana.
Ustav Bosne i Hercegovine pružio je osnovu za izgradnju državnih institucija i raspodjelu odgovornosti. Ni na koji način ne potkopava Republiku Srpsku niti dovodi u pitanje njezino postojanje. Sve dosadašnje sporazume o prijenosu nadležnosti poduprle su vlasti Republike Srpske. Teza da država ima sve ovlasti, a entiteti nijednu, nije točna. Ustav daje široke ovlasti entitetima, ali se one moraju vršiti unutar okvira države i u njezinu interesu, a ne suprotno njemu. I Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine imaju ključnu ulogu u provođenju reformi. Ne postoji sukob između Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta. Opći okvirni sporazum o miru jamči postojanje obiju razina, uz suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine.
Intervencije visokog predstavnika i financijska stabilnost
Pokušaji erozije Općeg okvirnog sporazuma o miru neće olakšati integraciju u EU niti pomoći državi da postane funkcionalna i otporna na unutarnje ili vanjske prijetnje, ali uključiv dijalog i odgovorno upravljanje hoće. Nespremnost odgovornih institucija da obavljaju svoje dužnosti obvezala me je intervenirati kako bih spasio državu od financijskog nereda. Bez takve akcije, sudske odluke kojima se priznaju dugovi Republike Srpske provodile bi se protiv državnih institucija, uključujući Središnju banku Bosne i Hercegovine.
Moja odluka zaustavila je te postupke i osigurala da financijska odgovornost leži na odgovornom dužniku. Odluka je u međuvremenu provedena, čime je uklonjena prijetnja institucijama i omogućeno Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine da se pripremi za sljedeće opće izbore u listopadu 2026. Odobravanjem financijskih sredstava potrebnih za uvođenje tehnologija u izborni proces, SIP-u je omogućeno pokretanje postupka nabave za uvođenje izbornih tehnologija na sljedećim općim izborima. Međunarodna zajednica općenito smatra da su te tehnologije ključne za osiguranje slobodnih i poštenih izbora u zemlji.
U situaciji u kojoj Vijeće sigurnosti UN-a i dalje kvalificira Bosnu i Hercegovinu i širu regiju kao prijetnju miru i sigurnosti (posebno Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1031 (1995.), 1144 (1997.) i najnovija Rezolucija 2757 (2024.)), prisutnost i vojnih i civilnih međunarodnih institucija ne bi smjela biti prekinuta kako bi se pružila sigurnost koja je nekima još uvijek potrebna. To je također jamstvo u zemlji koja je i dalje nestabilna i podložna geopolitičkim podjelama. U tom kontekstu, provedba uvjeta uključenih u Agendu 5+2 kasni i mogla bi pružiti dokaz da je Bosna i Hercegovina samoodrživa.
Državna imovina
Pitanje državne imovine ističe se kao ono koje zahtijeva našu pozornost. Trenutačna situacija, u kojoj je svako raspolaganje tom imovinom zabranjeno zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, stavlja one koji se pridržavaju pravila u nepovoljan položaj. Zbog većeg stupnja poštivanja odluke Ustavnog suda i zabrane raspolaganja, Federacija Bosne i Hercegovine izloženija je negativnim gospodarskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade.
Prosvjedna šetnja ispred OHR-a u Sarajevu
Ispred zgrade Ureda Visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu 10. svibnja 2025. godine je tijekom prosvjeda javno pročitano otvoreno pismo Saveza za zakonito i transparentno upravljanje imovinom u BiH….
U trenutačnom političkom kontekstu nerealno je očekivati da se sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine može postići na državnoj razini uz suglasnost vlasti Republike Srpske. Međutim, za Bosnu i Hercegovinu važno je da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata.
Godinu dana prije općih izbora 2026. godine, Bosna i Hercegovina mora izaći iz zastoja u kojem se nalazi. Iako postoje znakovi da bi zemlja mogla prevladati krizu koja je kulminirala ove godine, političkim će čelnicima trebati hrabrost da odstupe od ukorijenjenih stavova i prihvate da je dijalog jedini mogući put naprijed u situaciji u kojoj će pripreme za izbore sve više diktirati tempo. U tom kontekstu, program integracije u EU morat će se iskoristiti za okupljanje političkih stranaka. Uloga međunarodne zajednice jest stvaranje poticaja za konstruktivan angažman unutar okvira postojećih institucija.
Vojna misija Europske unije u Bosni i Hercegovini
Događaji u posljednjih šest mjeseci jasno su pokazali da je jednoglasno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a 1. studenoga 2024. za produljenje misije EUFOR–Althea od najveće važnosti za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Zbog pravnih i političkih događaja koji izravno dovode u pitanje strukture Općeg okvirnog sporazuma o miru i funkcionalnost zemlje, EUFOR–Althea itekako je potrebna kao stabilizirajuća snaga. Povećana vidljivost, mobilnost i aktivnosti postrojbi EUFOR–Althea, kao i dostupnost Prekooceanskih pričuvnih snaga i uspješan završetak godišnje vježbe „Brzi odgovor 25“ u rujnu 2025., pokazali su se ključnima za pružanje sigurnosti, pomoć u deeskalaciji i pripremu odgovarajućih odgovora na eventualno pogoršanje sigurnosne situacije.
To je zauzvrat omogućilo EUFOR–Althei da smanji broj svojih snaga na redovnu veličinu deaktiviranjem pričuvnih snaga u listopadu 2025. Međutim, s obzirom na nedostatak pomirenja i nepostojanje rješenja na vidiku za temeljne uzroke nestabilnosti, potrebna je kontinuirana budnost. Međunarodna zajednica ne smije dopustiti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini.
Prema člancima I. i II. Priloga I-A te člancima I., II. i IV. Priloga I-B Općeg okvirnog sporazuma o miru, sve strane obvezale su se na kontrolu naoružanja i suglasile se surađivati s međunarodnim organizacijama. EUFOR–Althea i dalje preuzima ulogu u kontroli naoružanja provođenjem provjera i inspekcija. Zbog tekuće političke krize, ta je uloga postala još značajnija za održavanje sigurnog okruženja, u bliskoj suradnji s nadležnim ministarstvima. EUFOR–Althea također ostaje ključan doprinos u području humanitarnog razminiranja kroz Strategiju protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine.
Od poziva u Akcijski plan za članstvo u NATO-u 2010. godine, Oružane snage Bosne i Hercegovine postale su pouzdan partner u euroatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi. Iako su Oružane snage BiH ključne državne institucije u kojima najbolje funkcionira suradnja unutar multietničke strukture, njihova kohezija i jedinstvo također su bili stavljeni na kušnju zbog političkih događaja. Operativne i zapovjedne sposobnosti Oružanih snaga BiH i dalje ovise o potpori partnera iz NATO-a i EU.
Fiskalna održivost
Financiranje državnih institucija ostaje neizvjesno i nedostatno. Iako je kraj 2025. godine, državni proračun još nije usvojen. Moja Odluka od 7. lipnja 2022. osigurala je neprekinuto privremeno financiranje institucija Bosne i Hercegovine, ali to je samo privremena mjera“, navodi se u izvješću. /HMS/
