RIJEKA TREBIŽAT Kola za navodnjavanje, stara desetljeća, unatoč modernoj tehnologiji, i danas rade i čuvaju tradiciju

Rijeka Trebižat, hercegovačka ljepotica, koja je i danas još sačuvana od industrijskog zagađenja i predstavlja pravi dragulj prirode, ima prekrasne slapove stvorene od sedre, ili kako mještani kažu, siga – najpoznatiji su Kravica i Koćuša, a od svoga izvora Peć-Mlini do ušća u Neretvu kod Čapljine duga je 51 kilometar.

vodopad Kravica
vodopad Koćuša

Zahvaljujući svojoj ljepoti na Trebižat danas dolaze brojni turisti. Tako je slap Kravica ove godine proglašen jednom od 20 napoželjnijih turističkih destinacija u svijetu. Na svom putu rijeka Trebižat nekoliko puta ponire da bi se ponovno pojavila u nekom drugom kraškom ambijentu. Rijeka pet puta mijenja ime : Matica, Vrljika, Tihaljina, Mlada i Trebižat.

“U Ljetopisu popa Dukljanina župa Luka je bilo dosta razvijeno područje, koje se protezalo od Opuzena preko Čapljine do Ljubuškog već u XII. stoljeću. Povijest bilježi da se župa Luka u XIV. stoljeću priključila Bosni koja je tada bila pod upravom bana Stjepana Kotromanića. Do Ali-paše Rizvanbegovića selo Trebižat se ne spominje kao naseljeno mjesto. U vrijeme osmanlijske vlasti u Trebižatu je agovao Ali-paša Rizvanbegović koji je 1845. g. isušio Trebižačko polje. Pretvaranjem močvare u plodno polje dolaze i prvi doseljenici u Trebižat.“ (Milan Vego, Akordi Trebižata, 2008., str. 16., 17. i 18.)

“Ali-paša, islamizirani Hrvat, posao je prepustio svom sinu Rizvan-begu koji je s talijanskim inženjerom Ivanom Lukinijem obišao teren. Narod kulači, a ono što su iskrčili, sebi uzima beg. Na poslu je radila raja besplatno, a isušeno je polje od Vitine do Čapljine. Sadi se riža, pirinač i sirak.“ (M. Vego, Historija Brotnja, str. 252.)

Trebižat je polje omaleno, Topljaše ga rijeka omalena, Hoće paša prokop da načinja,

Plodna zemlja hranu da mu daje….

(fra Petar Bakula)

Plodno Trebižačko polje zahtijevalo je navodnavanje pa se krenulo s izgradnjom kola za navodnjavanje. Napravljeno ih je 20-ak, a pravili su ih majstori koji su slična kola izgradili na rijekama Trebišnjici i Neretvi.

kolo za navodnjavanje

Prva kola na Trebižatu su potpuno drvena, a mnogo godina kasnije renovirana su metalnom konstrukcijom. Nema pisanih podataka kada je napravljeno prvo kolo, ali se može konstatirati da je to bilo između dvaju svjetskih ratova. Postojao je dogovor kada i kojim danom će pojedina obitelj napajati svoje njive. Ako to nisu uradili u dogovorenom terminu, gubili bi red. Dvoja preostala renovirana kola i danas obavljaju svoju funkciju iako je tehonologija uznapredovala, prenosi Trebizat.com/HMS/

spot_img

Najnovije

spot_img