REAKCIJE Dizdarova izjava znak da se ni Trojka ne želi odreći mogućnosti da Bošnjaci i dalje biraju hrvatskog člana Predsjedništva

Nakon što je Hrvatski narodni sabor BiH (HNS BiH)objavio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, reagirao je ministar za izbjeglice i raseljene FBiH Nerin Dizdar (SDP BiH), inače član radne grupe za usuglašavanje, među ostalim i izmjena Izbornog zakona BiH, između stranaka vladajuće koalicije HDZ BiH, Trojke i SNSD-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Podsjetimo, HNS je objavio prijedlog izmjena Izbornog zakona, kojima se sprječava da brojniji Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva. Suština, tih izmjena, za koje je i Ustavni sud BiH ocijenio da ne ugrožavaju vitalni nacionalni interes Bošnjaka je da je pobjednik za hrvatskog člana Predsjedništva BiH onaj kandidat koji dobije najviše glasova pod uvjetom da pobjedi u najmanje jednoj većinski hrvatskoj županiji.

HNS BiH: Dio teksta izmjena Izbornog zakona već ima ‘zeleno svjetlo’ Ustavnog suda BiH

– Načelni dogovor je bio da nećemo u javnost izlaziti s pozicijama pojedinih partnera. Međutim, s obzirom na to da je HNS izašao sa svojim stavom i gledištem, ja vam mogu prenijeti kakav je stav stranaka trojke po pitanju izmjena Izbornog zakona, naročito u aspektu izbora članova Predsjedništva. Pozicija trojke, koju smo i pismeno i usmeno artikulirali jeste da je za adresiranje pitanja izbora člana Predsjedništva BiH prvo nužno izvršiti izmjene Ustava BiH u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) i stavom Europske unije, jasno artikuliranim i kroz definiranih 14 ključnih prioriteta, a jedan je provođenje presude ESLJP – rekao je Dizdar za sarajevski Avaz.

Naglasio je da smatraju da pojedinačni modeli ili načini izbora članova Predsjedništva kroz Izborni zakon mogu biti adresirani tek nakon izmjena Ustava BiH kojom će biti otklonjena diskriminacija utvrđena presudama ESLJP.

– To je pozicija trojke s koje nastupamo u ovim pregovorima. Naravno, o svim pitanjima razgovaramo, pregovaramo, razumijemo da imamo različita stajališta, zato i imamo grupe koje intenzivno komuniciraju. Razmatramo sva pitanja koja su pred nama – poručio je Dizdar.

Podsjetimo, u proteklih skoro 30 godina, nakon niza pokušaja, Ustav BiH, za čiju je promjenu potrebna dvotrećinska većina u Zastupničkom i prosta u Domu naroda Parlamenta BiH, još ni jednom nije izmijenjen. Stranke Trojke nedavno su sazvale sve parlamentarne stranke na razgovor o promijenama Ustava BiH, na koji se nisu odazvale bošnjačke i srpske oporbene stranke.

Nakon ove Dizdarove izjave jasno je da bošnjačke stranke, bile one u poziciji ili opoziciji ne žele odustati od mogućnosti koju im daje sadašnji neustavni Izborni zakon da Bošnjaci i dalje biraju uz bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Razlika među njima je samo u izgovorima.

Dok bošnjačka opozicija poštivanje ustavnog prava Hrvata da biraju svog predstavnika u državnom vrhu zemlje, što je implicite traži i presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, naziva trećim entitetom, Trojka je našla izgovor u tome da treba promjeniti Ustav da bi se izmjenio Izborni zakon, znajući da je to nemoguća misija.

Takav stav nije samo znak odsustva senzibiliteta prema gaženju ustavnih prava Hrvata već i pokazatelj kako će se nastaviti s politikom hegemonizma prema hrvatskom narodu u BiH, što je u suprotnosti s njihovim deklarativnim zalaganjem za relaksaciju hrvatsko-bošnjačkih odnosa./HMS/

 

4 COMMENTS

  1. Dragi sunarodnjaci nisam želio širiti defetizam u ova ionako teška vremena. Naš problem je što živimo u srcu ovakve Europe u kojoj sve što smo mi stariji poštivali kao vrhunske vrijednosti sada se korijento mijenja ili polako nestaje. Naš je problem prije svega demografski, a tek onda politički. Oni koji nas ne vole to dobro znaju i koriste gdje god mogu.
    Ostaje nam samo ono što nas je barem dosad održalo: Vjera u Boga i hrvatska sloga.

  2. Točno je da Bošnjaci žive u svom nacionalnom zanosu, teško im je to i zamjeriti jer su konačno zapravo priznata nacija u svojoj BiH.
    Međutim, neće se dogoditi da Hrvati nestanu sa ovih prostora. Treba se sjetiti da je bilo po Hrvate i gorih prilika, npr. kada je poslije poraza Turaka pod Bečom u BiH ostalo samo oko 20.000 Hrvata.
    Ali postoji i veliki problem za Bošnjake: ako ustraju na unitarizmu (građanska država), Republika Srpska će se odvojiti (ima više varijanti u kojima se to može dogoditi, a nije isključeno da je bar jedna od tih varijanti predviđena već kod formiranja RS).
    U tome slučaju ozbiljno je pitanje za Bošnjake je li bolje da urede dobro FBiH sa Hrvatima, ili možda da se priklone Srpskom svetu.

  3. Onda im malo treba zagorčati prije no što nestanemo. A to će potrajati 50-100 godina. Ni pod koju cijenu se ne smiju pustiti sva 3 zakona da prođu. Dosta im se puštalo. Ako sad puste, onda će tražiti još, samo još ovaj, pa sljedeći europski zakon itd.

  4. Čemu čuđenje? Zar itko može vjerovati Bošnjacima. Oni žive u svom nacionalnom zanosu, svi teže istom cilju – unitarnoj građanskoj državi u kojoj će o svemu bitnom odlučivati najbrojniji narod. Hrvati će tek neko vrijeme služiti kao ukras tobožnjoj multietničkoj državi 3 ravnopravna naroda, a onda će ionako nestati sa ovih prostor.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img