Moguće je da se i u Bosni i Hercegovini uskoro pojavi ptičja gripa, naveo je Ured za veterinarstvo BiH u obavijesti nadležnim institucije u entitetima i Distriktu Brčko.
Ured je objavio da se visokopatogena gripa već pojavila u državama istočne Europe, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u susjednim državama, pa i samoj Bosni i Hercegovini, piše Avaz.
Ptičja gripa prijavljena je u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini, a prema zabrinjavajućim informacijama iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, postoji opravdana sumnja da će se tijekom narednih tjedana širiti i ka ostatku Europe pa preporučuju vlasnicima farmi peradi da pooštre biosigurnosne mjere.
“Važno je spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica, što nije lako. Preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom. Potrebno je pooštriti kontrolu ulaza osoba u objekte s peradi, a zaposlenici na farmama moraju koristiti zaštitnu radnu odjeću i obuću i voditi računa o higijeni”, kaže Benijamir Haurdić, viši stručni suradnik za sigurnost hrane u Institutu.
On navodi kako je važno zaštititi hranu i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajene na farmama, poput golubova, vrabaca itd., jer one u prirodi mogu imati kontakta s divljom plovnom peradi.
“Preventivno, ali i kod utvrđivanja bolesti, vlasnici peradi trebaju surađivati s veterinarskom službom. Od domaće peradi najosjetljivije su kokoši i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi”, upozorava Haurdić.
Napominje da, kada se pojavi kod domaće peradi, ova zaraza dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i samu državu koji su uvjetovani uginućima i obveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja peradi i zabranom prometa proizvoda podrijetlom od peradi.
“Preporuka agencija za hranu potrošačima je da meso i proizvodi od peradi kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje”, zaključuje Haurdić.
Pridržavanje dobre higijenske prakse, savjetuju iz INZ, uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane.
“Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75 stupnjeva, a pri pečenju minimalno 180 stupnjeva”, kaže Haurdić.
Glavni izvori infekcije za domaću perad je divlja plovna, odnosno vodena, perad koja je i prirodni rezervoar virusa, a sama ne pokazuje simptome bolesti./HMS/
