MINISTARSTVO FINANCIJA ZAVRŠAVA DOKUMENT

Proračun institucija BiH ide u Vijeće ministara, Predsjedništvo…

Ministarstvo financija i riznice Bosne i Hercegovine objavilo je kako završava aktivnosti na izradi dokumenta okvirnog proračuna (DOP) za razdoblje od 2022. do 2024. godine, kao i proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza ove zemlje za ovu godinu te će uputiti te dokumente u daljnju proceduru Glavnom tajništvu Vijeća ministara BiH, piše Večernji list BiH.

Nakon preostalih tehničkih korekcija na tekstovima ovih dvaju dokumenata i posljednjih kontrola sadržaja proračuna, očekuje se da ovi dokumenti u ponedjeljak budu predani Glavnom tajništvu Vijeća ministara BiH. U tome dokumentu, kako je to zakonski predviđeno, trebala bi se naći financijska sredstva za održavanje općih izbora, ali i za povećanje plaća korisnicima proračuna koji su danima prosvjedovali ispred zgrade zajedničkih institucija BiH u Sarajevu. HDZ-ovi dužnosnici upravo zbog donošenja proračuna nisu prošloga tjedna htjeli poduprijeti posebnu odluku kojom bi se omogućilo izdvajanje novca iz tekuće pričuve ili akumuliranih sredstava, što je zakonom zabranjeno u režimu privremenog financiranja. No, ovo je tek početak puta za donošenje proračuna.

Dva dokumenta

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda izjavio je u povodu mnogobrojnih špekulacija u javnosti u vezi s procedurom usvajanja proračuna da svemu tome prethode zahtjevi i konzultacije s proračunskim korisnicima koji su anekse proračunskih zahtjeva slali izvan svih rokova tražeći dodatna sredstva. Prema riječima ministra Bevande, Ministarstvo financija i riznice BiH radi ovaj zahtjevan posao najbrže moguće i uz mnogobrojne pritiske s više strana. Odbacio je tvrdnje o postojanju opstrukcija u ovom procesu. – Napominjem da smo na globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH za razdoblje od 2022. do 2024., koji je Fiskalno vijeće usvojilo 30. ožujka ove godine, čekali devet mjeseci iako je Ministarstvo financija i riznice svoj dio posla završilo u roku. Osim toga, proračun za 2021. nikada nije usvojen iako je prošle godine u veljači upućen Predsjedništvu BiH – naglasio je ministar Bevanda. Navodi kako je Ministarstvo financija i riznice BiH u najbržem mogućem roku u danim okolnostima usporedno radilo dokument okvirnog proračuna (DOP) za razdoblje od 2022. do 2024. godine i proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022. – To su dva opsežna i ozbiljna dokumenta na kojima počiva financiranje institucija BiH i povrat javnog duga. Dakle, Ministarstvo financija i riznice BiH imalo je težak zadatak te se prema tome odnosimo odgovorno, profesionalno i ne podliježemo raznim pritiscima koji su svakodnevni i neosnovani – rekao je ministar Bevanda. Temeljem Ustava i zakona Ministarstvo financija i riznice BiH samo je tehnički izvršitelj u procesu donošenja proračuna. Nakon što Vijeće ministara usvoji nacrt Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, on se upućuje ustavnom predlagatelju – Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022. godinu, nakon čega ga na konačno usvajanje upućuje na usvajanje Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH zadao je okvire za proračun institucija BiH za 2022. godinu koji će iznositi 1.073,600.000 KM, od čega je izdvajanje prihoda od neizravnih poreza za razinu BiH 865,500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi, precizirali su iz Ministarstva.

Veće plaće ovise o proračunu

Ako proračun dobije potporu vladajućih hrvatskih, bošnjačkih i srpskih ministara koji u Vijeće ministara dolaze iz redova HDZ-a BiH, SDA, SNSD-a i DF-a, onda odlazi u Predsjedništvo BiH čiji članovi Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić ne mogu usuglasiti gotovo ni jedno pitanje. O tome govori i činjenica da je prošlogodišnji proračun zapeo u toj instituciji. U ovome dokumentu se, uz 12,5 milijuna KM, koliko traži Središnje izborno povjerenstvo za organiziranje izbora, nalazi i dodatni novac koji je potreban da se plaće zaposlenicima u državnim institucijama vrate na razinu od prije 12 godina. Čak iako je povećana osnovica bez donesenog proračuna, njegovi korisnici ne mogu dobiti veće plaće upravo zbog režima privremenog financiranja./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije